Dok je Crna Gora očekivala privođenje Vesne Medenice iz Kolašina u Spuž, osuđene prvostepenom presudom na deset godina i dva mjeseca zatvora, njenog odbjeglog sina Miloša i specijalne državne tužiteljke Lidije Mitrović, koja je takođe u bjekstvu, lisice na ruke stavljene su bivšoj ministarki prosvjete, nauke, kulture i sporta, uglednoj univerzitetskoj profesorki Vesni Bratić (Ujedinjena Crna Gora). Njoj je, poslije policijskog zadržavanja, određen i pritvor do 30 dana!
Njen kratki „boravak“ u Vladi premijera Zdravka Krivokapića ostao je upamćen po tome što je jedina imala „petlju“ da otvoreno uđe u „rat“ sa nekadašnjim nedodirljivim kadrovima Mila Đukanovića. I zato ne čudi što je sudija za istragu Suzana Mugoša preuzela ovaj slučaj kao „specijalni zadatak“, jer je riječ o osobi koja je postala poznata u čuvenom slučaju „državni udar“ i presudama liderima DF Andriji Mandiću, Milanu Kneževiću, vozaču Mihailu Čađenoviću, državljanima Srbije i Rusije.
Mugoša je 2024. prekršajno kažnjena zabranom napredovanja na dvije godine i sa 30 odsto od plate zbog izjava da su neke od sudija u Apelacionom sudu primile pare da bi oslobodile Mandića i Kneževića.
Bratićevoj se stavlja na teret produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja i opasnost od bjekstva. Njen advokat Mitar Šušić kazao je da apsolutno ne postoji opasnost od bjekstva.
– Ona je univerzitetski profesor, što nije funkcija koja se lako stiče. Obrazloženje tužioca u dijelu opasnosti uticaja na svjedoke i skrivanja i uništenja dokaza potpuno je, po našem mišljenju, neosnovano, s obzirom na to da ona već četiri godine nije ministar i nema nikakav odnos prema tim ljudima na koje bi navodno mogla da utiče. A i vodili su se i vode postupci povodom tih razrješenja – kazao je Šušić.
Bratićeva je procesuirana zbog smjene oko 140 direktora osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori i navodne pričinjene štete od najmanje 400.000 eura. Ona je na funkciji ministra bila nešto više od godinu – od prve post-DPS Vlade izabrane 4. decembra 2020. do 4. februara 2022. godine, kada joj je izglasano nepovjerenje. U prvoj polovini mandata smijenila je gotovo sve direktore škola, a razlog za to bio je što nijesu obrazovali školske odbore. Uslijedili su postupci pred sudovima na kojima su direktori tvrdili da su otkaze dobili nezakonito.
Napustila sjednicu Vlade
MINISTARKA Bratić jednom prilikom napustila je sjednicu Vlade jer je, kako se i danas može čuti, premijer Zdravko Krivokapić preinačio odluku Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta da novi član UO Univerziteta Crne Gore, koji je trebalo da zastupa interese Vlade, bude viši naučni saradnik Istorijskog instituta dr Žarko Leković.
Međutim, navodno je Krivokapić u posljednjem trenutku predložio docenta na Univerzitetu Donja Gorica i direktora Centra za helenske studije u Podgorici Filipa Ivanovića, koji je danas u Vladi Milojka Spajića potpredsjednik za vanjske i evropske poslove.
U januaru 2023. Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet protiv Bratićeve, a krivičnu prijavu protiv nje podnio je NVO Centar za građansko obrazovanje, a potom i zaštitnik imovinsko-pravnih interesa. Tužbom je traženo da se ona obaveže da isplati odštetu državi nastalu usljed „nezakonite smjene direktora i troškova nastalih tokom sudskih postupaka“. Kasnije je iz Ministarstva prosvjete saopšteno kako je, po osnovu presuda u korist smijenjenih direktora, država platila oko 400.000 eura.
Ali, u međuvremenu je bilo novih izvršenja presuda. Krajem prošle godine Osnovni sud u Podgorici presudio je da Bratićeva nije dužna da nadoknadi štetu državi, nastalu usljed isplate obeštećenja smijenjenim direktorima. Zaštitnik imovinsko-pravnih odnosa, pritom, zahtijevao je da Bratićeva na ime štete po budžet državi isplati 15.281 euro. U međuvremenu, zaštitnik je pred Osnovnim sudom pokrenuo još dvije tužbe protiv Bratićeve, gdje traži odgovornost za oko sto direktora.
I dok su je iz opozicije optuživali za politički revanšizam, Bratićeva je razrješenja u prosvjeti pravdala depolitizacijom školstva, tvrdeći da je dio smijenjenih direktora zloupotrijebio obrazovne ustanove u političke svrhe. Brojni funkcioneri, srpske političke partije i njihovi lideri, intelektualci, profesori, običan svijet, stali su u odbranu Bratićeve. Stala je i Eparhija budimljansko-nikšićka. Njen partijski saborac Goran Danilović (lider Ujedinjene Crne Gore) je u čudu.
– Da mi je neko rekao da ćemo ovo doživjeti, rekao bih da nije moguće. Vesna je hrabra žena koja se nije libila da kaže sve što misli. Ono što je ona uradila tada je za medalju, a ne za zatvor. Nije Vesna Bratić Vesna Medenica – izjavio je Danilović.
Vesnina sestra Slavica Bratić juče je apelovala na predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da spriječi nepravdu i sačuva Crnu Goru od „očigledno politički motivisanog obračuna“ protiv njene sestre. S obzirom na to da je Milatović bio i njen kolega u Vladi i da odlično poznaje rad, stručnost i moralne osobine Vesne Bratić, smatra da je njegova obaveza „da oslobodi jednog doktora nauka i redovnog profesora od krivičnog gonjenja“.
Zdravko ćuti
BIVŠI premijer Zdravko Krivokapić nije se niti jednom oglasio povodom hapšenja bivše ministarke Vesne Bratić. Nasuprot tome, vrlo često je istupao prilikom svađa Milojka Spajića i Jakova Milatovića, pokušavajući da utješi svoju političku djecu.
– Vidi Crna Gora, a nadam se i predsjednik države, da je cijeli ovaj proces jedna velika nepravda, jer dok ozloglašeni kriminalci i ljudi koji su ukrali na stotine miliona od građana ove zemlje slobodno šetaju ulicama, moja sestra, koja niti jedan jedini cent nije uzela od ove države, dobija mjeru trideset dana pritvora – upozorila je Slavica Bratić.
Jakov Milatović je među rijetkima koji su bili u istoj Vladi sa Bratićevom, a da je osudio njeno privođenje.
(Novosti)

Trt
Pravda za Vesnu postenu i cestitu i hrabru i vitesku zenu! Vesna izdrzi, ti ces biti nas novi premijer ako Bog da. Narod ce te pozlatiti za to sto si nevino hapsena ni kriva ni duzna!