Piše: Marko Kentera
Nekadašnji sekretar za privredu i finansije i direktor JU Grad teatar i TV Budva

Crnogorski izdavaoci smještaja, turističke agencije i mali hoteli guše se u kreditnim zaduženjima, papirologiji, inspekcijama i poreskim obavezama dok u isto vrijeme globalne internet platforme poput Booking.com, Airbnb i slične godinama posluju na našem tržištu praktično bez stvarnog i efikasnog poreskog obuhvata, pa i bez bilo kakve kontrole.

Ne može se reći da je to siva zona, to je bila prvih nekoliko godina, a sada je to institucionalna, možda i namjerna, praznina koju država uporno odbija da popuni i tako gubi desetine miliona eura svake godine. Zašto da se, kad sve to znamo, stvar ne nazove pravim imenom – reketiranje.

Kako drugačije nazvati sistem u kome lokalni privrednik plaća PDV, boravišnu taksu, porez na dobit, doprinose i desetine parafiskalnih nameta, dok međunarodne platforme uzimaju provizije od 15, 18 pa i do 25 odsto i taj novac iznose van zemlje, ne plaćajući nikakvu lokalnu poresku obavezu? I ne samo to, već oni koji izdaju smještaj preko njih ne moraju uvijek biti registrovani u našoj zemlji. To nije tržišna utakmica — to je neravnopravna, pa i bezobrazna, i na trenutke nevjerovatno postavljena poslovna borba.

Problem sa kojim se suočavamo preko deceniju nije, naravno, u postojanju platformi. Platforme kakve su booking.com i airbnb.com su realnost modernog turizma i niko razuman ne poziva na njihovu zabranu. Dovode nam goste i pomažu da budemo dostupniji stranom gostu.

Problem je u nesposobnosti i nesigurnosti našeg zakonodavca, privredne komore, lokalnih uprava pa i udruženja agencija i hotelijera, jer očigledno ne smiju niti imaju smjelosti, snage i strategije da postave jasna pravila igre.

Dok su Francuska, Italija, Španija, Portugal, Australija, pa i brojne azijske zemlje uvele modele (ili su na putu da ih uvedu) oporezivanja digitalnih posrednika, kod nas se i dalje vodi rasprava na nivou „da li je to uopšte moguće“.
Moguće je ako se ima iskustvo, ako se regularno školuje, ako se putuje, znanje nadograđuje i ako se hoće.

U više evropskih država vođeni su postupci protiv istih tih kompanija – platformi za prodaju smještaja, zbog neplaćenih poreza i neprijavljenog digitalnog prihoda. Neke su plaćale stotine miliona eura nagodbi i zaostalih obaveza.

Nije, dakle, tačno da su ovi sistemi nedodirljivi.
Nedodirljivi su samo tamo gdje država ne zna šta radi, gdje se plaši da radi i gdje kupljenodiplomirani vode sve najvažnije lokalne i državne institucije.

Posebno je apsurdno što domaće agencije, koje dovode goste, zapošljavaju ljude i plaćaju sve dažbine u Crnoj Gori, imaju lošiji tretman od stranih digitalnih posrednika.

Naš privrednik mora da bude i turistički radnik i pravnik i knjigovođa i inspekcijski ekspert. Strana platforma samo pošalje fakturu za proviziju.
Sve to direktno obara konkurentnost domaćeg sektora i u dužem vremenskom periodu ga uništava.
Onda se političari, koji o turizmu znaju malo ili ne znaju ništa, zaklinju u razvoj turizma i podršku malom biznisu.

Ako je problem u naplati, onda treba pogledati kako su to uradile zemlje Unije kojoj se prisajedinjavamo. Moramo popraviti mehanizme naplate.
Ako je problem u zakonu, to je makar lako, jer ih donosimo na desetine bez čitanja – promijenimo zakon.
Ako je problem u znanju i nedostatku iskustva, a to jeste najveći problem, moramo angažovati one koji znaju.

Dosta je glume da smo nemoćni pred sistemima koje su mnogo veće i uređenije države već stavile u poreski okvir.

Najskuplja stvar za jednu državu nije visok porez, naročito jer on kod nas nije visok, već selektivna primjena poreza.

Kad domaći privrednici plaćaju sve, a stranci skoro ništa ili ništa, to više nije ekonomska politika, koju, nažalost, nemamo ni u jednoj sferi, već ružna, opasna i pogubna poruka da se poštenje i marljiv rad, ali i ulaganje u turizam, ne isplate. Turizam, kao jedna od rijetkih razvojnih šansi Crne Gore, ako i njega bahatošću, urbanističkim haosom i devastacijom prostora nismo trajno prokockali, se ne može graditi na takvoj poruci.

(Mišljenja i stavovi u rubrici Kolumne/Drugi pišu nisu nužno stavovi redakcije Borbe)

Tagovi