Kada nivo estrogena padne, vaše tijelo može proći kroz nekoliko promjena, uključujući i promjene u srcu.
Visok holesterol
Menopauza može dovesti do promjena u nivou holesterola i masti u krvi, što može uzrokovati zagušenje arterija, poznato kao ateroskleroza. Ukupni holesterol i „loš“ holesterol (LDL) mogu rasti, dok „dobar“ holesterol (HDL) često opada.
Previše holesterola u krvi može izazvati stvaranje plaka u arterijama, što može dovesti do srčanog udara ili šloga.
Dobijanje sala na stomaku
Žene u menopauzi imaju veću vjerovatnoću da dobiju masnoću na stomaku nakon 40. godine. Masnoća oko srednjeg dijela tijela i vitalnih organa (poput jetre) povećava rizik od srčanih oboljenja, čak i kod žena sa normalnom težinom.
Obim struka veći od 89 cm, čak i sa normalnim BMI, povećava rizik od srčanih bolesti.
Šta je menopauza i kada nastaje?
Menopauza je doba života u kome više nema menstruacije, a smanjenje ženskih hormona utiče na neredovnost mjesečnih ciklusa i ovulaciju koji zatim prestaju. Menopauza nastaje u različito vrijeme kod svake žene i počeće otprilike kada i njenoj baki, majci ili sestri uz razliku od nekoliko godina. U većine žena menstruacija potpuno nestaje između 50. i 51. godine.
Metabolički sindrom
Metabolički sindrom je kombinacija stanja koja uključuju višak masnoće na stomaku, visok holesterol i povišen šećer u krvi. Žene sa metaboličkim sindromom u menopauzi imaju povećan rizik od srčanih oboljenja, dijabetesa i moždanog udara. Postmenopauzalna hormonska terapija može smanjiti rizik kod žena koje su prošle kroz prirodnu menopauzu.
Depresija
Depresija i menopauza su povezane. Žene u perimenopauzi imaju veći rizik od depresivnih simptoma nego žene u premenopauzi. Depresivni simptomi mogu negativno uticati na srce jer mogu dovesti do loših životnih navika: nezdrava ishrana, nedostatak vježbanja, alkohol, pušenje.
-
„Važno je razgovarati o depresiji u vrijeme perimenopauze i menopauze“, savjetuje Shufelt i dodaje: „Postoje efikasne opcije liječenja, uključujući lijekove i psihoterapiju.“
Poremećen san
Nesanica je čest simptom menopauze i može povećati rizik od srčanih oboljenja. Kratki ili nemirni san održava krvni pritisak visokim, što povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Poremećen san može biti posljedica menopauze ili apneje u snu, čiji rizik takođe raste u ovom periodu.
Hormonska terapija može pomoći kod simptoma poput noćnog znojenja i poremećenog sna, uključujući niske doze estrogena u obliku flastera.
Kako održati zdravlje srca tokom menopauze?
Menopauza može trajati i do 30 godina, pa je važno voditi računa o zdravlju srca.
Redovne posjete ljekaru Godišnji pregledi pomažu u praćenju holesterola, težine, krvnog pritiska i šećera u krvi. Ako imate porodičnu istoriju srčanih oboljenja, ljekar može preporučiti dodatne testove, kao što je skener koronarnih arterija za procjenu plaka.
Hormonska terapija Hormonska terapija nije primarno za prevenciju srčanih bolesti, već za ublažavanje simptoma kao što su talasi vrućine i noćno znojenje. Rano uvođenje terapije kod žena sa preranom ili ranom menopauzom može pomoći u smanjenju rizika od srčanih oboljenja.
Fizička aktivnost Redovna vježba smanjuje rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Preporuka: 150 minuta umjerenih vježbi nedjeljno, uključujući kardio i vježbe snage.
Zdrave životne navike Ne pušiti, balansirana ishrana, kontrola tjelesne težine, i praćenje krvnog pritiska, holesterola i šećera u krvi.
-
„Menopauza je prilika da sagledate svoje brojke i način života jer su vježbanje i ishrana kamen temeljac prevencije kardiovaskularnih bolesti“, kaže Shufelt.
Zaključak
Menopauza povećava rizik od srčanih bolesti zbog pada estrogena i povećanja FSH hormona. Promjene poput visokog holesterola, povećanja težine, depresije i poremećenog sna mogu povećati rizik od srčanih problema. Poznavanje porodične istorije i redovni pregledi, hormonska terapija i fizička aktivnost mogu značajno smanjiti rizik.
(Kurir.rs)
