Predavanje istoričara Ognjena Karanovića na temu „Ustanak u Bosni 1876–1877. godine – Srpsko-muslimanski odnosi u Bosni i Hercegovini u XIX vijeku” (2. 2. 2026) možete pogledati na Jutjub kanalu Kulturnog centra Novog Sada.
Na početku predavanja, Ognjen Karanović istakao je da je ustanak u Bosni predstavljao značajan dio srpskog nacionalnog pokreta u okviru Istočne krize od 1875. do 1878. godine. On je ovaj ustanak definisao kao vid srpske revolucije u Bosni i Hercegovini.
Za razliku od Hercegovačkog ustanka, koji je započeo Nevesinjskom puškom i imao jasnu organizaciju i snažnu podršku Kneževine Srbije i Knjaževine Crne Gore, bosanski ustanak nije raspolagao čvrstom političkom i hijerarhijskom strukturom. Posebno u Bosanskoj krajini, gdje je bio najintenzivniji, ustanak je vođen bez jedinstvenog rukovodstva i bez jakog autoriteta koji bi ga predvodio.
Nedostatak koordinacije između ustaničkih četa i slabo usmjeravanje iz Srbije značajno su uticali na ishod ustanka. Nakon poraza u Crnim potocima 1877. godine, ustanak je doživio slom, a ustaničke jedinice su do Austrougarske okupacije djelovale samostalno i neorganizovano.
Karanović je naglasio da su sudbina bosanskog i hercegovačkog ustanka imale dalekosežne posljedice, ne samo po budućnost Bosne i Hercegovine, već i po srpske nacionalne interese. Bosanski ustanak je imao važnu ulogu u formiranju srpskog nacionalnog identiteta i ostavio je trajan pečat u istoriji srpskog naroda.
