Zimi koža ozbiljno trpi. Mraz napolju, suv zrak u domu, grijanje koje radi punom snagom i vreli tuševi za zagrijavanje čine kombinaciju koja kod mnogih dovodi do svraba, crvenila i perutanja kože. Ponekad su promjene toliko izražene da počinju da liče na pravi osip. Tada se javlja pitanje – da li je u pitanju nešto ozbiljno?
Dermatolozi ovaj problem nazivaju “zimskim osipom”. To nije bolest, već skup simptoma i signal da je zaštitna barijera kože oštećena. Kako da se izborite sa problematičnom kožom tokom zime? Stručnjaci imaju nekoliko aduta.
Šta je zapravo zimski osip?
Kako objašnjava dermatološkinja dr Ejmi Kasuf iz klinike Klivlend, zimski osip se javlja kada koža izgubi previše vlage i više ne može sama da se zaštiti. Hladan, suv zrak napolju i grijanje u zatvorenim prostorima isušuju kožu brže nego što ona može da se obnovi. Rezultat? Koža postaje gruba, zategnuta i svrbi, a ponekad se pojavljuju crvene mrlje, sitne kvržice ili čak mali plikovi.
Kako izgleda zimski osip?
Ne izgleda uvijek isto, ali najčešći simptomi su:
-
crvenilo kože,
-
intenzivan svrab,
-
perutanje i pucanje površinskog sloja kože,
-
preosjetljivost na dodir i odjeću,
-
sitne kvržice ili plikovi (posebno ako je došlo do iritacije ili infekcije).
Kako naglašava dr Kasuf, u uznapredovalim slučajevima koža može da reaguje iritacijom čak i na blag dodir tkanine ili promjenu temperature.
Gdje se najčešće pojavljuje?
Zimski osip može da se pojavi gotovo svuda, ali najčešće zahvata dijelove tijela koji su najviše izloženi hladnoći i vjetru, kao i one sa manjim brojem lojnih žlijezda. Najčešće se javlja na:
-
šakama i rukama,
-
nogama, naročito listovima.
Zimski osip na šakama je veoma čest problem, naročito kod osoba koje često peru ruke ili ne nose rukavice.
Ko je najugroženiji?
Neki ljudi na zimu reaguju jače od drugih. Prema riječima stručnjaka, veći rizik imaju osobe:
-
sa osjetljivom kožom,
-
sa atopijom ili ekcemom,
-
sa rozaceom ili upalnim oboljenjima kože,
-
sa alergijama ili astmom,
-
starije životne dobi (koža proizvodi manje zaštitnih lipida).
Svako ranije oštećenje kožne barijere čini kožu podložnijom suvom i hladnom okruženju.
Zimski osip ili ekcem?
Simptomi mogu da izgledaju veoma slično. Razlika je u mehanizmu nastanka. Ekcem je češće povezan sa reakcijom imunog sistema, dok je zimski osip, pre svega, posljedica isušivanja i slabljenja zaštitne barijere kože. U praksi, granica nije uvijek jasna, zbog čega je važno pažljivo pratiti stanje kože i po potrebi se obratiti dermatologu.
Dokle god je koža izložena suvom zraku i neadekvatnoj njezi, problem može da traje. Promjene se obično povlače kada:
-
poboljšate hidrataciju kože,
-
poveća se vlažnost zraka u prostoru,
-
završi se sezona grijanja.
Kako se liječi zimski osip?
Osnova je jedna – obnova kožne barijere. Dr Kasuf naglašava da je redovna hidratacija ključna, najbolje poslije svakog tuširanja ili kupanja, dok je koža još blago vlažna. Na taj način sprečava se dodatni gubitak vlage.
Najbolje se pokazalo korišćenje:
-
masti i ulja,
-
gustih krema,
-
preparata sa ureom, mlečnom, glikolnom ili hijaluronskom kiselinom.
Korisne su i sledeće mjere koje pomažu u smanjenju uzroka problema:
-
upotreba ovlaživača zraka u domu,
-
snižavanje temperature u prostorijama,
-
ograničavanje dugih i vrućih tuševa.
I još nešto – stres i umor značajno pogoršavaju stanje kože. Zašto? Tada najčešće zanemarujemo redovnu njegu.
(MONDO)
