Novi Sad – Arhitekta Dragiša Brašovan trajno je svojim djelima obilježio arhitektonski identitet Novog Sada (kompleks Banovine), Beograda (zgrada BIGZ-a), Zemuna (Komanda ratnog vazduhoplovstva), kao i Zrenjanina, a to je i grad u kojem je započeo profesionalni uspon i gdje je upravo otvorena izložba posvećena njegovom stvaralaštvu.
Novosadski arhitekta dr Darko Polić – autor ove izložbe pod nazivom „Majstor stila srpske arhitekture 20. vijeka”, postavljene u zrenjaninskoj Savremenoj galeriji, ističe da izbor Zrenjanina kao mjesta premijernog predstavljanja nije simboličan, već suštinski.
– Ovo je prva izložba koja celovito prikazuje opus Dragiše Brašovana i nije slučajno što se održava upravo u Zrenjaninu, u godini kada grad nosi titulu Prestonice kulture Srbije. Brašovan je značajan i bogat dio svog stvaralaštva započeo ovdje, ostavivši djela koja su već tada pokazala snagu njegovog arhitektonskog izraza i nagovijestila karijeru koja će se razvijati uzlaznom putanjom – kaže Polić.
Dragiša Brašovan (1887–1965), kao jedna od ključnih figura srpske arhitekture 20. vijeka, predstavljen je na izložbi u odabranom i hronološkom preseku njegovog stvaralaštva. Manje je poznato, kako dodaje Polić, da je u Zrenjaninu započeo karijeru koja će ga svrstati među najznačajnije i najproduktivnije srpske arhitekte prošlog vijeka.
Po završetku Prvog svjetskog rata, Brašovan dolazi u tadašnji Veliki Bečkerek, gdje radi kao županijski službenik, gradski arhitekta i profesor gimnazije. U ovom gradu nastaju njegova rana djela: vila dr Zoltana Perišića (danas ne postoji), Sokolski dom – jedinstven u okviru njegovog opusa, kuća dr Slavka Županskog, kao i crkva u Orlovatu. Rekonstrukcijom Srpske zadružne banke, kao i nizom projekata koji su uslijedili, Brašovan uvodi Zrenjanin u modernu epohu, oblikujući jasan i samosvjestan urbani identitet.
Postavka prvi put hronološki prati Brašovanovo stvaralaštvo po fazama, sa fokusom na ključne objekte i projekte koji su obilježili njegov profesionalni put. Posebnu pažnju privlače nove makete kompleksa Dunavske banovine u Novom Sadu, crkve u Orlovatu i maketa srušene vile Zoltana Perišića – njegove prve realizovane vile i preteče brojnih reprezentativnih objekata koje će kasnije projektovati, naročito u Beogradu.
Postavka sadrži i dragocjene predmete iz zbirke Galerije Matice srpske, koja baštini zaostavštinu Brašovana. Među njima se izdvaja jedina potpisana slika arhitekte, „Savsko pristanište”, nastala kao dio njegove studije uređenja Savskog pristaništa – projekta koji, usljed istorijskih okolnosti, nikada nije realizovan.
Publika prvi put ima priliku da vidi i akvarel salona rodne kuće u Vršcu, kao i lične predmete iz privatne zaostavštine, koji do sada nisu bili dostupni javnosti.
– Izložba ima dva jasno profilisana segmenta. Jedan donosi opšti, hronološki pregled Brašovanovog života i rada, sa ličnim predmetima i dokumentacijom, dok je drugi usmjeren na zrenjaninske objekte – realizovane i nerealizovane – sa posebnim osvrtom na projekte koji su oblikovali arhitektonsku sliku grada – navodi autor.
Izložba je otvorena 27. januara i traje do 14. februara, a prati je nedjeljni program vođenja i stručnih predavanja, prenosi sajt zrenjaninske prestonice kulture „Meandri kulture”.
Za stručnu javnost, kako se navodi, izložba predstavlja važan doprinos sistematizaciji Brašovanovog djela; za građane i posjetioce grada – priliku da sopstveni urbani prostor sagledaju kao polazište jedne od najznačajnijih arhitektonskih biografija srpske moderne.
Projekat je dio zvaničnog programa „Zrenjanin – prestonica kulture Srbije 2025”, sufinansiran sredstvima Ministarstva kulture Republike Srbije i grada Zrenjanina.
(POLITIKA)
