Nedostatak podrške glavni je razlog zbog kojeg više od polovine osoba sa gojaznošću odustaje od mršavljenja već u januaru, pokazuje najnovije evropsko istraživanje. Prema podacima, čak 55 odsto ispitanika navodi da bez adekvatne podrške ne uspijevaju da istraju u promjenama, dok 43 odsto Evropljana ne zna da Svjetska zdravstvena organizacija gojaznost klasifikuje kao hroničnu bolest.
Ovo su rezultati istraživanja kompanije Novo Nordisk, sprovedenog u pet evropskih zemalja i objavljenog uoči takozvanog „Dana odustajanja“, dana kada milioni ljudi odustaju od svojih novogodišnjih odluka. Istraživanje pokazuje da duboko ukorijenjeno nerazumijevanje gojaznosti, uz snažnu stigmatizaciju i fokus na „snagu volje“, kod osoba koje žive sa ovim stanjem stvara osjećaj usamljenosti i obeshrabrenja, što direktno utiče na odustajanje od dugoročnih promjena.
Činjenica da gotovo polovina ispitanika ne prepoznaje gojaznost kao hroničnu bolest održava štetan narativ prema kojem se upravljanje gojaznošću svodi na „manje hrane i više kretanja“. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je istina znatno složenija – riječ je o ozbiljnom zdravstvenom izazovu koji zahtijeva kontinuiranu medicinsku i društvenu podršku.
Manje od polovine osoba koje žive sa gojaznošću, njih 48 odsto, smatra da društvo njihovo stanje razumije kao hroničnu bolest, dok većina ima utisak da se gojaznost i dalje posmatra isključivo kao pitanje životnog stila.
Januar, simbol novih početaka, za mnoge postaje i mjesec najvećeg pritiska. Prema istraživanju, 55 odsto osoba sa gojaznošću koje u januaru pokušavaju da smanje tjelesnu težinu navodi nedostatak podrške kao ključnu prepreku.
Ovi podaci ukazuju da problem nije u motivaciji pojedinca, već u izostanku sistema podrške koji bi omogućio održive i dugoročne promjene.
Rezultati istraživanja pokazuju da je stigma duboko ukorijenjena u evropskim društvima. Čak 85 odsto ispitanika smatra da osobe sa gojaznošću doživljavaju umjerenu do veoma izraženu stigmatizaciju zbog tjelesne težine, dok 81 odsto vjeruje da negativna kulturna očekivanja u vezi sa izgledom imaju snažan negativan uticaj na pojedince.
Posljedice takvog okruženja su ozbiljne. Gotovo devet od deset osoba sa gojaznošću, odnosno 89 odsto, navodi da ovo stanje negativno utiče na njihovo mentalno zdravlje, dok 86 odsto kaže da ima negativan uticaj na njihove društvene interakcije. Za većinu ispitanika taj uticaj je umjeren do snažan.
Uprkos tome, samo 18 odsto osoba sa gojaznošću smatra da zdravstveni radnici u potpunosti razumiju njihove brige i probleme, što dodatno produbljuje osjećaj izolacije i nerazumijevanja.
Ispitanici jasno poručuju šta im je potrebno – 73 odsto osoba sa gojaznošću smatra da bi razgovori trebalo da budu usmjereni na opšte zdravlje i blagostanje, a ne isključivo na kilograme i brojke na vagi. Upravo to je ključna poruka istraživanja: potreba za pomjeranjem fokusa sa kratkoročnih odluka i individualne krivice ka dugoročnom, holističkom pristupu.
„Kultura novogodišnjih odluka, iako dobronamjerna, često učvršćuje pojednostavljen i štetan pogled na gojaznost. Kada rezultati izostanu, dolazi do neopravdanog okrivljavanja i stigmatizacije. Podaci jasno pokazuju da društvo i dalje ne razumije gojaznost kao hroničnu bolest“, poručuju iz kompanije Novo Nordisk.
Gojaznost je danas jedan od najvećih zdravstvenih izazova savremenog društva. Globalno pogađa svaku sedmu osobu, a procjene govore da bi u narednoj deceniji mogla zahvatiti čak dvije milijarde ljudi, što sa sobom nosi ozbiljne posljedice po zdravlje pojedinaca i veliki ekonomski teret za društvo.
(Biznews)
