Smrt poznatog frizera, Matije Radulovića, koja se dogodila 6. januara, i dalje potresa javnost. Tačan uzrok smrti biće poznat nakon što budu gotovi rezultati obdukcije, ali brojne spekulacije govore o sepsi koja je nastala nakon intervencije na zubima.
O ovom slučaju prvi put su u „Jutru“ na Prvoj govorili profesor dr Dejan Marković i primarijus dr Milan Colić.
„Možete da popravljate zub i da dobijete sepsu“
Dr Milan Colić je objasnio kako nastaje sepsa, jedno od najopasnijih stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.
„Sepsa sama po sebi nije izolovana bolest. Sepsa je sindrom. Sepsa je stanje organizma nastalo poslije ulaska infekcije u organizam koja se, kako mi to kažemo, diseminovala, prenijela kroz cijeli organizam, kroz naš krvotok. Od toga kakav će biti odgovor organizma zavisi koji će stepen oštećenja ta sepsa izazvati na unutrašnjim organima. Znači, čovjek može da se ubode na trn i da dobije sepsu. Može da popravlja zub i da dobije sepsu, a naravno da može da nastane i kod svih ostalih ozbiljnih stanja koja mogu pratiti raznorazne stvari“, rekao je dr Colić i dodao:
„Znači, organizam mora da bude dovoljno slab da pokrene taj mehanizam. Kada taj mehanizam pokrene, onda praktično počinju da se pale lampice, jedan po jedan organ strada od infekcije po cijelom tijelu. Ne možete nigdje ni da je zaustavite i ne znate kako ćete. Takvo stanje se prepozna. Odjednom obuzima cijeli organizam – pad tjelesne temperature ili jako povišena tjelesna temperatura, ubrzan rad srca, dehidracija. Stanje organizma koje polako, ali veoma brzo napreduje, pretvara se u stanje koje mi zovemo sepsa. Ja sam dugo radio kao opšti hirurg u Urgentnom centru i znam mnogo takvih stanja. Sepsa može biti uzrokovana i bakterijama i virusima i gljivičnim infekcijama. Znači, bilo šta može da pokrene taj strašni mehanizam“, objasnio je dr Colić.
Profesor Stomatološkog fakulteta, dr Dejan Marković, objasnio je kada je moguće dobiti sepsu nakon intervencije na zubima.
„Većina ljudi, kada bi napravila snimak zuba, mogla bi da se pretpostavi da negdje postoji neka infekcija na nekom od zuba. Ipak, to ne znači da će bilo ko dobiti bilo kakav problem, jer će taj zub biti liječen, izliječen, popravljen ili operisan i stanje će biti normalno. Potrebno je da se ta infekcija, ukoliko negdje postoji, na oslabljen organizam, da tako pojednostavljeno kažem, primi, pa tek onda da nastane neki raspad sistema.
Sepsa generalno dovede do raspada sistema, do odbrambenih snaga, do neadekvatne reakcije organizma, ali vratimo se na stomatologiju gdje sam stručan. Generalno, što se tiče stomatoloških intervencija, mali je broj situacija gdje može bilo kakva infekcija da se propagira, osim što to djeluje dramatično, jer kad se zub izvadi i otekne, svi su u stresu, u panici šta će da se desi i da to ne odvede do sepse. Moguće je, ali vjerovatnoća je veoma mala. I ono što često se možda i pogrešno radi, aplikuju se antibiotici, daju se razne antibiotik terapije“, rekao je dr Marković i dodao da je danas to gotovo praksa nakon vađenja zuba.
„To je postala praksa čak i prije intervencije. Vrlo je mali broj indikacija kada to treba dati, a to je kod pacijenata koji već imaju neko opšte oboljenje, kod kardioloških pacijenata, kod nekih situacija gdje se mogu očekivati komplikacije. Kod zdravih ljudi je to besmisleno i sa stručne strane pogrešno“, objasnio je profesor.
„Antibiotici imaju svoje mjesto da smire, liječe infekciju i da pokriju neke stvari. Preventivno davanje apsolutno nema nikakvog razloga, osim ukoliko lekar koji leči neko opšte oboljenje – kardiološko, urološko ili bilo koje drugo – ne kaže da je potrebna odgovarajuća antibiotska priprema prije, na primjer, vađenja zuba. Ali ne i za popravku, nego samo za neke intervencije koje, pod znacima navoda, nazivaju se ‘krvave’“, rekao je dr Marković.
„Mladi život je potpuno nepotrebno izgubljen“
Postoje stanja gdje lekari očekuju da pacijent može biti izložen nekoj bakteriji i infekciji, istakao je dr Colić.
„Tada preventivno dajete jednu jaku zaštitnu dozu antibiotika. Na primjer, dva grama nekog jakog antibiotika, ukoliko radite neku intervenciju, a nemate infekciju kao podlogu. Ono što je jako važno jeste prepoznati kada ona počinje da nastaje i dovesti organizam u stanje da sepsa ne može da se desi“, rekao je dr Colić i dodao:
„Sepsa se dešava u zapuštenim slučajevima. Da je taj čovjek dva dana prije intervencije počeo da pije antibiotik, ako je organizam slab, ili da je počeo sa jakim dozama istog trenutka kada je to urađeno, sigurno se sepsa ne bi desila. Nemoguće je da bakterija, ukoliko uđe u krvotok i naiđe na supstancu koja djeluje protiv nje, da se tako brzo namnoži, diseminuje po organizmu i uništi organizam sama od sebe. Znači, to se jednostavno neće desiti. Mora da se vodi računa. Ne možemo tek tako da upiremo prstom i kažemo ko je kriv.
Postoji sled laboratorijskih analiza. Danas ne moramo dalje da idemo, ali laboratorijske analize nam govore toliko da možemo, iako ne sa velikom vjerovatnoćom, da prepoznamo kada nešto ide prema septičnom stanju. Čim ide prema septičnom stanju, imate sledeći sled mjera i postupaka, što bi rekla vojska – iz ove ambulante u ovu, odavde u bolnicu, odavde na intenzivnu njegu – da se takvo stanje ne desi. To stanje može da se razvija tako brzo da je jedan mladi život potpuno nepotrebno izgubljen“, rekao je dr Colić.
Rizične grupe za razvoj sepse
Dr Marković je otkrio da bilo ko može da dobije sepsu.
„To može biti bilo ko. Može biti oslabljen organizam, ali podrazumijeva se da je organizam bio oslabljen ili je postojala neka hronična bolest koja je trajala ili neadekvatna terapija. Razlog mogu biti banalne upale ili jednostavno iscrpljenost organizma koja može biti od dijeta ili od nekih stvari koje su postale naša svakodnevica. To može biti i upotreba lijekova koji oslabljavaju otpornost organizma, pa i banalna infekcija može dovesti do ozbiljnih stanja. To je nešto o čemu treba voditi računa kada se nešto radi“, rekao je profesor.
Kada ne smijete imati intervencije na zubima?
Profesor Stomatološkog fakulteta objasnio je i kada se ne rade intervencije na zubima.
„Nećemo raditi sigurno ozbiljne intervencije ukoliko je pacijent prije toga imao grip. Nećemo raditi ozbiljne intervencije ako je pacijent kardiološki pacijent koji je u fazi rekonvalescencije ili je imao infarkt. To su stvari koje se generalno ne rade i koje stomatolozi i lekari znaju da prepoznaju i preporuče. Žrtve smo brzine i sve želimo da bude ‘za juče’“, rekao je dr Marković.
Stručnjaci su upozorili na znake na koje svi treba da obrate pažnju.
„Generalno, treba obratiti pažnju na sve znakove bilo kakvih infekcija. Ne treba nijednu infekciju zanemarivati – to je pod broj jedan. Ne treba je preventivno ni liječiti davanjem antibiotika, ali preventiva je uvijek najbolja“, rekao je dr Colić.
„Oni koji nemaju zdravstvene probleme i stomatološke, ako je ono što je moja struka, neće imati ni komplikacije tog tipa. Ići na vrijeme i liječiti infekcije ili probleme kada se pojave praktično izbjegava sve moguće komplikacije“, rekao je dr Marković.
Za kraj, dr Colić i dr Marković savjetovali su jačanje imuniteta, uvijek, ali posebno u zimskom periodu.
(MONDO)
