Isak Njutn, engleski fizičar i matematičar, jedan je od najvećih naučnika svog vremena, čija su otkrića postavila temelje moderne fizike. Njegov rad obuhvatao je optiku, mehaniku, matematiku i teoriju kretanja, oblikujući nauku na način koji i danas oduševljava stručnjake i ljubitelje znanja. Inspiraciju je crpio iz djela velikana poput Kopernika, Keplera, Galilea i Dekarta, ali i mnogih drugih pionira nauke.
Rođen je 4. januara 1643. godine u Vulstorpu, u engleskoj grofoviji Linkolnšir. Njegov život bio je posvećen istraživanju i učenju, a umro je 31. marta 1727. godine u Londonu, gdje je i sahranjen u čuvenoj Vestminsterskoj opatiji – simbolu poštovanja koje su mu odale generacije naučnika.
Njutn je bio poznat ne samo po svojim zakonima kretanja i gravitaciji, već i po filozofskom pristupu nauci i životu. Njegove izreke i danas odražavaju dubinu njegovog razmišljanja:
-
„Mogu proračunati kretanje nebeskih tijela, ali ne i ljudsko ludilo.“
-
„Svakoj sili akcije se uvijek suprotstavlja ista sila reakcije.“
-
„Gradimo previše zidova, a premalo mostova.“
-
„Ukoliko zaista vidim dalje od drugih ljudi, to je zato što stojim na ramenima divova.“
-
„Ja sebe gledam kao dečaka koji se igra na morskoj obali, dok ogromni okean istine leži neotkriven ispred mene.“
-
„Ukoliko sam javnosti napravio ikakvu uslugu, to je zato što strpljivo razmišljam.“
-
„Za mene ne postoji veći izvor ovozemaljske časti i isticanja od napredovanja u nauci.“
-
„Ono što se treba cijeniti je ozbiljnost – a ne broj eksperimenata.“
-
„Takt je kada neko iznese pravi stav bez istovremenog pravljenja neprijatelja.“
Isak Njutn nije bio samo naučnik, već i mislilac koji je razumio granice ljudskog znanja i moć istrajnosti. Njegov život podsjeća na važnost znatiželje, strpljenja i hrabrosti da se ide dalje, tamo gdje većina ne vidi. I danas, stoljećima nakon njegovog života, Njutnova poruka ostaje jasna: istinsko otkriće dolazi onima koji znaju stajati na ramenima divova i gledati dalje od horizonta poznatog.
(Edukacija.rs)
