Glavni cilj predsjednika SAD Donalda Trampa jeste da preuzme kontrolu nad političkim procesima u Venecueli, što zahtijeva uspostavljanje marionetske vlade.
Vijesti koje pristižu iz Venecuele za sada su sporadične, nesigurne i protivrječne. Prema izjavi američkog senatora Majka Lija, koji je telefonom razgovarao sa državnim sekretarom Markom Rubijom, američki Delta odred je zarobio predsjednika Venecuele Nikolasa Madura kako bi odgovarao „pred sudom u SAD“.
Državni sekretar je naglasio da je vojna operacija protiv Venecuele, uključujući bombardovanje Karakasa, glavnog grada Bolivarske republike, kao i saveznih država Miranda, Aragva i La Gvaira, navodno okončana. U zemlji, kako prenosi „Kondotijero“, već nekoliko nedjelja nema interneta, ili ga, preciznije rečeno, nema svuda i ne za svakoga, pa se postavlja logično pitanje ko su onda „ratni dopisnici“ koji izvještavaju iz Karakasa.
Marionetska vlada u Karakasu?
Telegram kanal „Multinešenel“ navodi da „ovo nije rat“, već neka vrsta specijalne vojne operacije u kojoj je otet legitimni predsjednik države. Istovremeno, stižu i neprovjerene informacije o atentatu na ministra odbrane Venecuele Vladimira Padrina Lopeza, o čemu je izvijestio analitičar Jurij Podoljaka.
Situaciju je kratko prokomentarisao doktor političkih nauka i analitičar Andrej Pinčuk, koji ističe da je „u ovom slučaju riječ o vektoru američke politike, zasnovanom na pretpostavci da globalna dominacija zahtijeva direktnu kontrolu SAD nad čitavom Amerikom“.
„Ovo nije priča o navodnom udaru na Rusiju“, naglašava Pinčuk i dodaje da Kina ima znatno veće prisustvo u Venecueli nego Rusija, ali da se, kao i ranije, neće direktno miješati u ove procese.
Prema njegovim riječima, Trampov glavni cilj nije hapšenje Madura, već preuzimanje kontrole nad političkim procesima u Venecueli, što podrazumijeva uspostavljanje marionetske vlasti. Pred Trampom su, smatra Pinčuk, dvije opcije: ili nastavak vojne intervencije uz dovođenje opozicionih predstavnika na vlast, ili produžavanje vanredne situacije uz direktnu pomoć SAD dok se ne izvrši promjena sistema Madurove vlasti.
Liderka opozicije – karikatura korumpirane poslovne žene
Iako je trenutna situacija nejasna, određene činjenice su već duže poznate. Kako primjećuje francuski pravnik Režis de Kastelno, Tramp bombarduje glavni grad suverene države koristeći izmišljene izgovore, navodno u borbi protiv trgovine drogom, iako je, prema njegovim riječima, stvarni cilj sasvim drugačiji.
De Kastelno navodi da SAD prvenstveno zanimaju ogromne rezerve teške nafte u Venecueli, najveće na svijetu, potrebne američkim rafinerijama u Meksičkom zalivu. Pri tome se, dodaje, ne prezaju ni od vansudskih ubistava, piraterije i krađe tankera u međunarodnim vodama, niti od otvorenih prijetnji invazijom.
Posebno ukazuje na činjenicu da je Nobelova nagrada za mir dodijeljena prognanoj Venecuelanki Mariji Korini Maćado, koju opisuje kao „karikaturu korumpirane poslovne žene“.
„Agresija na Venecuelu je čin milosrđa“
Marija Korina Maćado je ranije izjavila da je Venecuela „okupirana zemlja“ i da američka intervencija ne bi predstavljala agresiju, već „čin milosrđa“. Otvoreno je priželjkivala i kopnene udare SAD, govoreći o navodnim prijetnjama od „ruskih i iranskih agenata, terorističkih grupa i kartela“.
U međuvremenu, ostaje neizvjesno da li je Nikolas Maduro još uvijek živ. Potpredsjednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da vlada ne zna gdje se nalaze predsjednik i njegova supruga Silija Flores i zatražila hitan dokaz da su živi.
Đavo u kući
Američke snage su, prema dostupnim informacijama, napale i mauzolej Uga Čaveza u Karakasu, što se tumači kao simbolički pokušaj uništenja njegovog nasljeđa. Tramp je kasnije izjavio da je hapšenje Madura gledao „kao televizijsku emisiju“, uz primjedbu o brzini i nasilju akcije.
Ugo Čavez, predsjednik Venecuele od 1999. do 2013. godine, bio je simbol latinoameričkog antiimperijalizma, zagovornik socijalizma za 21. vijek i oštar kritičar američke spoljne politike. Pred Generalnom skupštinom UN 2006. godine nazvao je tadašnjeg predsjednika SAD Džordža Buša „đavolom“ i američku hegemoniju okarakterisao kao prijetnju opstanku čovječanstva.
Čavez je 2008. godine izjavio da Venecuela nikada neće priznati nezavisnost Kosova, upozoravajući da bi taj presedan mogao izazvati nove sukobe širom svijeta.
Da li je otmicom predsjednika Madura okončana borba Venecuele za slobodu i nezavisnost? Mnogo je vjerovatnije da je započelo novo poglavlje dugotrajnog sukoba naroda Venecuele i Latinske Amerike sa američkim imperijalizmom – sukoba koji bi mogao potrajati veoma dugo.
(RT Balkan)
