Grupa građana Brajića, Paštrovića i Crmnice upozorila je da se na trasi planirane vjetroelektrane „Brajići“ na Paštrovskoj gori nalazi najmanje 150 objekata koji predstavljaju kulturna dobra, te da bi izgradnja ovog projekta dovela do devastacije cijelog područja.

U otvorenom pismu javnosti, dostavljenom „Vijestima“, građani navode da se svakog mjeseca otkrivaju nova potencijalna kulturna dobra i lokaliteti kulturne baštine na vjekovnim teritorijama Brajića, Paštrovića i Crmnice. Do sada je, kako ističu, identifikovano preko 150 takvih lokaliteta, ali taj broj nije konačan i nastavlja da raste.

Građani podsjećaju da su više puta pozivali Vladu Crne Gore da odustane od projekta i da turbine budu izbrisane iz Prostornog plana, navodeći brojne činjenice koje, kako tvrde, ne idu u prilog izgradnji džinovskih turbina po obodu brda. Podsjećaju i da je u avgustu 2020. godine, uoči tadašnjih parlamentarnih i lokalnih izbora u Budvi, konzorcijum predvođen njemačkom kompanijom WDP sa Vladom premijera Duška Markovića zaključio ugovor o zakupu zemljišta za izgradnju vjetroelektrane „Brajići“, u koju je, kako je tada saopšteno, planirano ulaganje od 101,3 miliona evra.

Prema njihovim navodima, na planini Velja Trojica, gdje se nalaze ostaci crkve Svete Trojice i praistorijske gradine sa velikom kulturno-istorijskom vrijednošću, planirane su dvije ili tri turbine. Turbine su, kako dodaju, planirane i na planini Goli vrh, koja se smatra svetim kultnim mjestom Paštrovića, gdje se nalazi veliki krst i spomen-ploča posvećena stradanju Paštrovića u 14. vijeku.

Osim ugrožavanja kulturne baštine, upozoravaju da bi izgradnja vjetroelektrane ugrozila i razvoj katunskog i ruralnog turizma, kao i perspektivu ruralnog razvoja, što je važna stavka u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom. Ističu i da je projekat, prema njihovim tvrdnjama, u suprotnosti sa domaćim propisima, ali i međunarodnim konvencijama koje se tiču zaštite pejzaža i kulturnog okruženja.

Posebno upozoravaju da bi džinovske turbine narušile kulturni pejzaž Svetog Stefana, kao i vizuru Starog grada Budve iz pravca šetališta ka plaži Mogren, jedne od najprepoznatljivijih turističkih perspektiva.

Građani još jednom apeluju na investitora i Vladu Crne Gore da odustanu od ove lokacije i pronađu adekvatnu alternativu, naglašavajući da nisu protiv zelene energije, ali jesu protiv, kako navode, žrtvovanja kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti.

Podsjećaju i da je Skupština opštine Budva 18. avgusta 2023. godine jednoglasno usvojila Deklaraciju o zaštiti Paštrovske gore, kojom se traži trajna zabrana izvođenja velikih infrastrukturnih projekata radi očuvanja nemjerljivo vrijednih kulturnih i prirodnih resursa.

(In4s)

Tagovi