Ruska misija pri UN zatražila je da Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične tribunale UN preispita odluku u vezi sa srpskim generalom Ratkom Mladićem i da ga ili preda Srbiji na dalje izdržavanje kazne ili prevremeno oslobodi iz humanitarnih razloga kako bi ostatak života proveo primajući adekvatnu njegu.
Zamjenik stalnog predstavnika Rusije pri UN Marija Zabolocka je, na sjednici Savjeta bezbjednosti na kojoj je razmatran izvještaj Mehanizma, naglasila da bi bilo koji drugi pristup bio nehuman i da će puna odgovornost za svaki negativan razvoj događaja u vezi sa Mladićem biti direktno na Mehanizmu i lično na njegovom predsjedniku.
Zabolocka je na brifingu SB UN o radu ove institucije istakla da se teško stanje Ratka Mladića pogoršalo, da on pati od naglih promjena krvnog pritiska, stalno visokog nivoa šećera u krvi, atrofiranog mišićnog tkiva u donjim udovima i oštećene motoričke funkcije u rukama i prstima.
„Gospodin Mladić jedva drži glavu uspravno. Ima dekubituse na obje noge. Ima osteomijelitis na levom skočnom zglobu. Zbog male tjelesne težine i obaveznog mirovanja u krevetu, bubrezi pacijenta su preopterećeni lijekovima. Njegove kognitivne funkcije se pogoršavaju. Kao rezultat toga, Ratko Mladić nije uvijek u stanju da prepozna prisustvo i specifičnosti svojih zdravstvenih problema i da blagovremeno potraži medicinsku pomoć“, rekla je Zabolocka.
Dodala je i da njegova demencija napreduje, kao i da uprava zatvorske bolnice nije dala saglasnost za izvođenje magnetne rezonance, iako je posljednje skeniranje obavljeno još 2022. godine već pokazalo degeneraciju nervnog tkiva i pogoršanje stanja.
Zabolocka je upitala na brifingu da li je ovaj spisak bolesti zaista nedovoljan da se udovolji zahtjevu za prevremeno puštanje na slobodu ili za premještaj u Srbiju.
Kao primjer funkcije koju Mehanizam nije uspio da izvrši, ona je navela i slučaj bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, navodeći da Velika Britanija, gdje on služi kaznu, nastavlja da ignoriše čak i standardna minimalna pravila UN za postupanje sa zatvorenicima.
Istakla je da su njegova prava sistematski ograničena, uključujući i pravo na medicinsku njegu, uprkos hroničnim bolestima koje ima.
Pored toga, kako je rekla, britanski mediji su širili izvještaje o Karadžićevom navodnom saučesništvu u organizovanju „snajperskog turizma“ za strance tokom opsade Sarajeva, dok uprava zatvora primorava Karadžića da nosi posebnu odeću koja označava osumnjičene za pokušaj bijega.
Ona je kritikovala rad Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale, posebno ukazavši na činjenicu da se postupak „prevremenog puštanja na slobodu“ koristi samo kada Mehanizam hitno mora da „skine odgovornost za neizbježnu smrt još jednog teško bolesnog zatvorenika“.
„Trenutni izvještaj otkriva još jednu situaciju u kojoj je osuđenik, čije ime iz nekog razloga nije objavljeno, preminuo ubrzo nakon što mu je Mehanizam odobrio prevremeno puštanje na slobodu“, rekla je Zabolocka i dodala da, osim slučajeva kada su zatvorenici bukvalno na samrti, zahtjevi za prevremeno puštanje na slobodu se sistematski odbijaju, čak i kada postoje ubjedljivi humanitarni razlozi za njegovo odobrenje.
Zabolocka je naglasila da je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične tribunale uspostavljen kao privremena struktura i da bi trebalo da bude zatvoren.
