Dolazak američkog nosača aviona Džerald R. Ford u vode blizu Latinske Amerike predstavlja prekretnicu u rastućim napetostima između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Venecuele.
Riječ je o najvećem vojnome prisustvu SAD-a u regionu još od invazije na Panamu 1989. godine.
Kao što je prije više od tri decenije Manuel Norijega bio optužen za trgovinu drogom, sada se i predsjednik Venecuele Nikolas Maduro suočava sa sličnim optužbama, koje on kategorički poriče.
Namjere Vašingtona nisu potpuno jasne, čak i dok u blizini obala Venecuele raspoređuje najveći i tehnološki najnapredniji nosač aviona na svijetu.
Međutim, izgleda da se Karakas sprema za najgori scenario.
Ministar odbrane Vladimir Padrino Lopez nedavno je najavio „masovno raspoređivanje“ kopnenih, pomorskih, vazduhoplovnih, riječnih i raketnih snaga širom zemlje, zajedno sa civilnim milicijama, za suprotstavljanje, kako je rekao, prijetnjama Madurovoj vlasti.
U televizijskom obraćanju, Padrino Lopez je rekao da je u okviru ove operacije Maduro naredio mobilizaciju skoro 200.000 vojnika.
Dolazak američkog „supernosača“ tumači se kao eskalacija vojnih akcija američkog predsjednika Donalda Trampa protiv navodnih narko-kartela koji djeluju u Venecueli.
U tim napadima već je više od 80 ljudi izgubilo život na gliserima i drugim plovilima.
Ali neki analitičari smatraju da bi ovaj potez mogao biti dio šire strategije za slabljenje ili čak obaranje Madura, čiju vladu Vašington smatra nezakonitom poslije prošlogodišnjih predsjedničkih izbora, koje su opozicija, kao i međunarodni posmatrači, proglasili neregularnim.
Više međunarodnih avio-kompanija, među kojima i španska Iberija i portugalski TAP, obustavile su letove ka Venecueli tokom vikenda 22. i 23. novembra poslije upozorenja američke Federalne uprave za vazduhoplovstvo (FAA) o rizicima letenja iznad vazdušnog prostora te južnoameričke zemlje, objavio je BBC Mundo.
