Da li je na pomolu trajni mir u Ukrajini?

Ukrajina može da bira jednu od dvije varijante: da prihvati američki mirovni plan ili da nastavi rat iako je na bojnom polju u jako teškoj situaciji.

Ako se Zelenskom ne sviđa naš plan, neka nastavi da ratuje. On blefira nadajući se da će dobiti bolje uslove za potpisivanje mirovnog dogovora – poručio je Donald Tramp pred akreditovanim novinarima u Beloj kući i ujedno rekao šta misli o nastavku rata ne samo Vladimiru Zelenskom nego i njegovim ratobornim saveznicima u zapadnoj Evropi.

Rukovodstvo Ukrajine treba da požuri sa odlukom jer će „zima biti jako hladna“ – rekao je Tramp aludirajući na sve teži položaj ukrajinskih jedinica na frontu. On je podsjetio da je Zelenskog već upozorio u prethodnom razgovoru u Beloj kući kada je izbio skandal da nema aduta za nastavak rata i da je u svemu u prednosti Putin.

Ukrajinsko rukovodstvo i njeni evropski saveznici još se nalaze u iluzijama i maštaju da nanesu Rusiji strateški poraz na bojnom polju. To je razlog zbog čega rukovodstvo Ukrajine za sada ne želi da prihvati američki predlog teksta o mirnom dogovoru – ocijenio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na sastanku Savjeta bezbjednosti RF. On je potvrdio da je Moskva dobila putem diplomatskih kanala tekst predloga dogovora o miru koji je napravila američka predsjednička administracija. Putin smatra da taj tekst može biti osnova za pregovore o mirnom rješenju konflikta u Ukrajini.

Pesimizam obavještajnih službi

Ukrajinske obavještajne službe procjenjuju da nastavak rata ne može poboljšati njihovu pregovaračku poziciju. O tome piše britanski Ekonomist oslanjajući se na izjave rukovodilaca ukrajinske vojne obavještajne službe koja dobro zna kakvo je stanje na frontu, a ono je sve lošije.

Nije realno očekivati da će se kroz par mjeseci Ukrajini predložiti bolji uslovi dogovora za obustavljanje rata. Pitanje je kakvo će tada biti stanje na frontu – kažu u Ukrajinskoj vojnoj obavještajnoj službi.

Nakon prvih odbijanja plana, kako su javili mediji, Zelenski je juče ipak odlučio da potpiše ukaz o formiranju ukrajinske delegacije koja će učestvovati u pregovorima sa SAD, međunarodnim partnerima i predstavnicima Rusije radi postizanja mira. Dekret je objavljen na zvaničnom sajtu predsjednika.

Do sada nije bilo razgovora sa Amerikancima, jer se planu protivi Kijev.

Rukovodstvo Kijeva i saveznici ne razumiju do čega može dovesti to što ne žele da vide kakvo je stanje na bojnom polju. Ako u Kijevu neće da razgovaraju o Trampovom predlogu, kao ni oni iz Evrope koji potpiruju rat, moraju shvatiti da će se ono što se dogodilo sa Kupjanskim, koji je oslobođen, neizbježno dogoditi i sa drugim ključnim dijelovima fronta – istakao je Putin, kojem je načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov raportirao o oslobođenju važnog prometnog čvorišta u harkovskoj oblasti, Kupjanska. Sada ruska vojska ima otvoren pravac za nastup na zapadni dio Ukrajine.

Putin je inače zadovoljan napredovanjem ruske vojske na frontu i pred TV kamerama je kazao da ne treba određivati datume do kada se trebaju zauzeti drugi gradovi, već treba ratovati čuvajući živote vojnika. Ruski predsjednik je posebno istakao da je Moskva zainteresovana da se do mira dođe pregovorima, uz poštovanje njenih zahteva. Rusija i dalje insistira da se do mira mora doći otklanjanjem uzroka koji su doveli do rata.

Ma koliko se to Zelenskom i saveznicima ne dopada, Rusija neće dozvoliti da Ukrajina postane članica NATO, sa čime se slaže i predsjednik Tramp. Najnoviji Trampov mirovni predlog sadrži ono na čemu je Putin insistirao 15. avgusta na samitu na Aljasci. Tada je šef Kremlja isticao da Rusija želi dugoročan i stabilan mir, a ne prekid vatre koji bi Kijev iskoristio za naoružavanje. Suviše je naivno očekivati da bi se predsjednik Putin složio da potpiše mirovni dogovor u kome ne bi bilo precizno rečeno da je Krim zauvek ruski, kao i četiri oblasti koje su se na referendumu izjasnile za pripajanje Rusiji, što je zapisano i u Ustavu RF.

Procjena je da bi bez američke podrške Ukrajina mogla na frontu da se drži još nekoliko mjeseci. Njena vojska sada dobija od Amerikanaca nužne obavještajne informacije, a naoružanje kupuje preko posrednika iz Evrope. Jedina nada Zelenskog je da se u toku pregovora sa Amerikancima „doradi tekst mirovnog plana“, o čemu je razgovarao sa potpredsjednikom SAD Džej Di Vensom.

Zašto se žuri predsjedniku SAD

Amerikanci su zainteresovani da se što prije potpiše dogovor o miru iz dva razloga. Trampu je jasno da gube Ukrajina i Zapad, a istovremeno želi da podigne sebi rejting u Americi time što je zaustavio još jedan rat, kaže moskovski politikolog Danil Gurejev. On dodaje da ta žurba ne ide u korist Rusiji, jer je ona planirala da izađe na administrativne granice onih oblasti koje su se na referendumu izjasnile da budu u sastavu Rusije.

Računa Zelenski i na pomoć zapadnoevropskih lidera koji bi se uključili kao savjetnici. Vens je objasnio Zelenskom da mirovni plan treba da zaustavi ubijanja, kao i da Ukrajini sačuva suverenitet. Plan treba da bude prihvatljiv za Rusiju i Ukrajinu, a takođe i da poveća šanse da se konflikt više ne ponovi. On je upozorio Zelenskog da se plan zasniva na realnom stanju na frontu i da je iluzija da ako SAD budu više pomagale Ukrajinu, finansijski i oružano, da će biti bliža njena pobjeda.

Mir ne stvaraju neuspešne diplomate i političari koji žive u svijetu fantazija. Do mira mogu doći pametni ljudi koji žive u realnom svijetu – napisao je Vens na društvenim mrežama, što je jasna poruka onim evropskim političarima koji huškaju Zelenskog da ne prihvati Trampov predlog.

Evropski političari su nezadovoljni jer su o Trampovom planu saznali iz medija, a ne diplomatskim kanalima. Sada oni poručuju kako Francuska, Njemačka i Britanija spremaju alternativni mirovni plan. Smatraju da pregovori tek treba da počnu i da Ukrajina ne treba da se odriče teritorija koje su sada pod kontrolom ruske vojske.

Posle pregovora generala Danijela Driskola sa Zelenskim u Kijevu, u američku ambasadu bili su pozvani ambasadori evropskih zemalja kojima je objašnjeno da bilo koja podrška Ukrajini mora dovesti do potpisivanja mira. Evropski ambasadori su američki predlog doživjeli kao kapitulaciju Kijeva. General Driskol je objasnio da američki generali ocjenjuju da se Ukrajina nalazi u veoma teškom položaju i da je zato najbolje da se što prije potpiše dogovor o miru.

Orban: Prelomni momenat

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je nastupio prelomni momenat i Evropi su ostala samo dva puta – da podrži predsjednika Trampa ili da nastavi da troši novac i šalje oružje Ukrajini.

Mi možemo izaći iz ćorsokaka i cijela Evropa može podržati mirovnu inicijativu Trampa, uključujući i evrobirokrate u Briselu – napisao je Orban na Fejsbuku. On smatra da evropski lideri moraju priznati da su „bacali novac u vatru“ šaljući pomoć Ukrajini i naglasio još jednom da Mađarska bira put mira.

(Novosti)

Tagovi