Finansijska šteta prouzročena pljačkom Luvra procijenjena je na 88 miliona eura, specijalizirana policijska jedinica vodi istragu.
Pljačka Luvra, koja podsjeća na filmsku i već ima svoju odrednicu na „Vikipediji”, u žiži je pažnje i među najčitanijim najnovijim vijestima, rame uz rame s informacijama iz svijeta politike, ekonomije, sporta… Nije ni čudo, jer je iz francuskog tužilaštva, kako prenosi „Frans 24”, objavljeno da je finansijska šteta koju je izazvala procijenjena na 88 miliona eura (102 miliona dolara), nakon što je utvrđeno da su lopovi pobjegli s osam komada neprocjenjivo vrijednog kraljevskog nakita čuvanog u muzejskoj galeriji „Apolo”, izgubivši tokom bjekstva s lica mjesta jedan – krunu carice Evgenije. Ona je na taj način spašena, mada u oštećenom stanju.
Muzej je od juče ponovo otvoren za posjetioce, a pariska tužiteljka Lor Beku rekla je za RTL da je kustos muzeja procijenio gubitke i iznio pomenuti iznos, ali da lopovi neće zaraditi sumu ekvivalentnu toj ako imaju, samu po sebi, lošu ideju „da istope te dragulje”.
Tužilaštvo je zadužilo specijalizovanu jedinicu poznatu kao BRB za istragu zločina, piše, između ostalih, i „Gardijan”, a u članku se dalje objašnjava da se ta jedinica od oko stotinu ljudi bavi pljačkama visokog profila, kao što je bio slučaj s rijaliti zvijezdom Kim Kardašijan, koja je bila opljačkana u pariskom hotelu 2016. godine. Očekuje se i da će istražitelji iz Centralne kancelarije za borbu protiv trgovine kulturnim dobrima takođe biti uključeni.
Uprkos naizgled dobro pripremljenoj operaciji, list navodi da detektivi imaju dokaze koji bi im mogli pomoći da pronađu počinioce. Pored žutog svjetlosnog prsluka sa tragovima DNK, pljačkaši su ostavili već pomenuti komad nakita, a policija je uspjela da locira motocikle, registarske tablice i dio opreme koja je korišćena za pristup galeriji na prvom spratu.
U medijima se može pročitati i da francuska vlada neće biti obeštećena za ukradena umjetnička djela. Radovi koji se čuvaju u privatnim muzejima u Parizu, poput Fondacije Luj Viton ili Pino kolekcije, obično su pokriveni privatnim osiguranjem, rekao je portparol vlade, ali da u slučaju Luvra „država djeluje kao sopstveni osiguravač”.
Pominje se i to da je ova krađa posljednja u nizu onih koje su se dogodile u francuskim muzejima posljednjih mjeseci (četiri slučaja za dva mjeseca) i da je tužilaštvo saopštilo da je jedna Kineskinja optužena za učešće u prošlomjesečnoj krađi zlatnog grumena, vrijednog više od milion dolara, iz Prirodnjačkog muzeja u Parizu. Ona je uhapšena u Barseloni i izručena francuskim vlastima 13. oktobra.
Otvoreno je i pitanje bezbjednosti samih muzeja, koji su sada pod lupom. Mnogi stručnjaci iz svijeta kulture izrazili su očekivanja da će sve što se desilo natjerati vlasti da pojačaju mjere zaštite. Loran Nunjez, ministar unutrašnjih poslova, nakon događaja od vikenda rekao je da će mjere bezbjednosti ispred kulturnih institucija biti pooštrene.
U izvještaju Francuskog revizorskog suda, u koji je AFP imao uvid, a koji obuhvata period od 2019. do 2024. godine, ukazuje se na „uporno” kašnjenje u unapređenju bezbjednosnog sistema u Luvru. Samo četvrtina jednog krila bila je pokrivena video-nadzorom, navodi se.
S tim u vezi, podsjeća „Frans 24”, u januaru ove godine Lorans de Kar, direktorka Luvra, koja još nije dala zvaničnu izjavu javnosti povodom slučaja, upozorila je Rašidu Dati, ministarku kulture, na „zabrinjavajući nivo sveukupne zastarjelosti”, navodeći hitnu potrebu za velikim renoviranjem.
Francuski novinari ukazuju i na to da su se sindikati žalili da je broj radnih mjesta na pozicijama obezbjeđenja u Luvru smanjen, premda je posjećenost svjetski poznatog muzeja, u čijoj se vrijednoj kolekciji nalazi i Mona Liza, naglo porasla. „Ne možemo bez fizičkog nadzora”, rekao je jedan sindikalni zvaničnik medijima.
Iz muzeja je, u međuvremenu, odgovoreno i na kritike da su vitrine koje štite nakit krhke, pa je u saopštenju naglašeno da su postavljene 2019. godine i da „predstavljaju značajno poboljšanje u pogledu bezbjednosti”. Kako prenosi Tanjug, uprava muzeja negirala je i da je kontaktirala izraelsku privatnu obavještajnu firmu „CGI grupu” radi istrage slučaja.
Govoreći nakon pljačke pred Narodnom skupštinom, Rašida Dati, ministarka kulture, branila je muzej i odbacila spekulacije da bezbjednosne kamere nisu ispravno funkcionisale. „Bezbjednosni aparat muzeja Luvr nije otkazao, to je činjenica. Bezbjednosni aparat muzeja Luvr radio je”, rekla je.
Međutim, dodala je i to da će dio budžeta za renoviranje Luvra sada biti prenamijenjen za ažuriranje njegovog bezbjednosnog sistema, uključujući nove nadzorne kamere.
Na kraju, Si-En-En je otvorio još jednu temu – pljačka je bila jasan primjer toga da su lopovi počeli da ciljaju kulturne institucije ne nužno zbog njihovih vrijednih slika, već zbog artefakata koji se mogu demontirati, skinuti ili istopiti zbog njihovih skupocjenih dijelova.
„Ono što smo definitivno vidjeli u posljednjih pet do sedam godina jeste još veći pomak ka krađi sirovina”, objasnio je Remigijuš Plat, sekretar Međunarodnog savjeta za bezbjednost muzeja, u sastavu Međunarodnog savjeta muzeja, čiji se stručnjaci bave protokom informacija kroz evropski muzejski sektor o bezbjednosnim prijetnjama i najboljim praksama za zaštitu institucija.
Djela Pabla Pikasa, Pita Mondrijana ili Vilema de Kuninga, naglašava američka TV mreža, mogu se ponovo pojaviti godinama, ili decenijama kasnije u podrumu zgrade ili iza neupadljivih vrata nečije spavaće sobe. Ali stručnjaci kažu da su nakit, novčići ili medalje u opasnosti da budu zauvijek izgubljeni ukoliko ne budu pronađeni brzo.
„Moje uvjerenje je da su ovi dragulji iz Luvra najvjerovatnije već razdvojeni na dijelove”, rekla je za Si-En-En Laura Evans, istoričarka koja se bavi istorijom krađa umjetničkih djela, autorka i profesorka.
(POLITIKA)
