Ombudsman u magli: Parlamentarna većina ne želi ni Gorjanc Prelević ni Bjekovića

Trka za Ombudsmana sve više liči na još jedan politički maraton bez cilja. Iako su imena Tea Gorjanc Prelević, Siniša Bjeković i Mirjana Pajković već u opticaju, sve je jasnije da teško ko od njih može da pređe prag potrebne podrške u Skupštini.

Gorjanc Prelević, koja se u više navrata javno sukobljavala sa Demokratama, takođe je i jedan od potpisnika inicijative da blaženopočivši mitropolit Amfilohije ne dobije posthumni orden od države. Stoga, očigledno je da Gorjanc Prelević ne može računati na ruke Demokrata i koalicije ZBCG koji važe za partije koje su bile bliske blaženopočivšem mitropolitu ali i Srpskoj crkvi. U tim strukturama vlada jasan stav — nakon svega što je izgovoreno u javnosti, nema osnova za političku ili moralnu podršku njenom izboru.

Siniša Bjeković, aktuelni ombudsman, nalazi se u još nezgodnijem položaju. Zanimljivo je da je on jedna od osoba koja je branila sraman Zakon o slobodi vjeroispovjesti kada je država Crna Gora, odnosno tadašnja vlast, atakovala na svetinje Srpske pravoslavne crkve pokušavajući da ih privatizuje.

“Da li je zakon diskriminatoran ili ne, da je bio diskriminatoran u smislu odredbi sada kakve su ne u smislu primjene koje će da izazovu da je bio diskriminatoran budite sigurni da bi institucija zaštitnika izašla,” rekao je Bjeković.

Ipak da li su pojedine odredbe zakona diskriminatorne sudiće Ustavni sud, a ne ombudsman.

“Možda pravimo na neki način uvertiru za nešto što se neće ni desiti pred Ustavnim je sudom. Sve će se svesti na pitanje imovine i vjerujte mi na riječ ako ja mogu da dam sud o ovome i Evropski sud će ovo diskutovati sa stanovišta imovine, a ne člana 9. slobode vjeroispovijesti,” kaže Bjeković.

Dio parlamentarne većine mu svakako ne može oprostiti što je 2020. godine stao u odbranu takozvanog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je tada izazvao masovne litije i bio okidač za političke promjene u zemlji. Ta etiketa mu je i danas prikačena, pa mu šanse za reizbor realno teže ka nuli.

Treći kandidat, Mirjana Pajković, u većini se ne doživljava kao ozbiljan izbor za tu važnu instituciju. Preovlađuje stav da njenu kandidaturu više treba shvatiti kao potez predsjednika Jakova Milatovića nego kao realan pokušaj dogovora.

I upravo se tu vraćamo na ključnu tačku — ako predsjednik Milatović zaista želi da ombudsman bude izabran, moraće da razgovara sa parlamentarnom većinom. Ne ide se, kažu naši izvori, “na silu i pred kamere”, kao što je to bio slučaj sa predlogom za sutkinju Ustavnog suda Mirjanu Vučinić, pa se kasnije žaliti, isto pred kamerama, što nema podršku.

Podsjetimo, rok za dostavljanje prijava na javni poziv za izbor Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (ombudsmana), koji je predsjednik Jakov Milatović raspisao početkom mjeseca, uskoro ističe. Prema nezvaničnim saznanjima portala RTCG, potpise podrške prikupljaju izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević i dosadašnji ombudsman Siniša Bjeković, dok o kandidaturi razmišlja i generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković.

Predsjednik države Jakov Milatović 2. oktobra raspisao je Javni poziv za predlaganje kandidata za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Za Zaštitnika može biti predloženo lice koje je crnogorski državljanin, ima najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja i najmanje 15 godina radnog iskustva od čega najmanje sedam godina iskustva u oblasti ljudskih prava i sloboda.

„Kandidat ne smije biti osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje funkcije i protiv koga se ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti“, piše u tekstu poziva.

Takođe, dodaje se, mora imati visoki lični i profesionalni autoritet.

„Na predlog predsjednika Crne Gore, Zaštitnika imenuje Skupština Crne Gore na vrijeme od šest godina“, navodi se u dokumentu.

Aktuelni ombudsman Siniša Bjeković izabran je na tu funkciju 17. decembra 2019. godine. Za njegov izbor glasalo je 44 poslanika.

Njega je predložio tadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Važno je navesti da u tekstu javnog poziva koji je raspisao predsjednik države piše da zainteresovane stručne i naučne institucije i nevladine organizacije, čija je osnovna djelatnost zaštita ljudskih prava i sloboda, obrazložen predlog kandidata za Zaštitnika sa njegovim kontakt podacima i kompletnom dokumentacijom (dokazima da ispunjava pomenute zakonske uslove) mogu u zatvorenoj koverti dostaviti neposredno predajom na arhivu ili poslati poštom.

Rok za dostavljanje obrazloženog predloga kandidata i prateće dokumentacije je 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva na internet stranici predsjednika Crne Gore.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore inače je nezavisna i samostalna institucija, čiji je zadatak da preduzima mjere za zaštitu ljudskih prava i sloboda, kad su povrijeđena aktom, radnjom ili nepostupanjem državnih organa.

Njegova nadležnost je i da preduzme mjere za sprječavanje mučenja i drugih oblika nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja i mjere za zaštitu od diskriminacije.

Pored ove funkcije, Zaštitnik ima i širu misiju, a to je stvaranje svijesti o potrebi vladavine prava, odnosno o potpunoj i dosljednoj zaštiti sloboda i prava građana.

(RTCG/Borba)