Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u Bijeloj kući da mu je indijski premijer Narendra Modi lično obećao da će Indija obustaviti uvoz ruske nafte, što je, kako je ocijenio, „veliki korak“ u nastojanju da se izvrši ekonomski pritisak na Moskvu i okonča rat u Ukrajini.
„On mi je prijatelj, imamo odličan odnos. Nismo bili zadovoljni što je kupovao naftu od Rusije, jer je to omogućilo Putinu da nastavi ovaj smiješni rat u kojem su izgubili milion i po ljudi“, rekao je Tramp, prenosi Si-En-En.
Američki predsjednik dodao je da će sada nastojati da i Kina donese istu odluku, ukazujući da će „tek tada efekat sankcija biti potpun“.
Trgovinski pritisak na Indiju
Trampova izjava dolazi u trenutku kada su Sjedinjene Države već uvele carine od 25 odsto na uvoz iz Indije, kao kaznu za kupovinu ruske nafte i gasa. Ova mjera, prema dokumentima administracije, dio je šire strategije da se ekonomski pritisne Moskva i obezbijedi potpuna izolacija ruskih energetskih izvoza.
Iako Nju Delhi do sada nije potvrdio Trampovu tvrdnju, indijski mediji navode da je Vlada Indije pod sve većim pritiskom da smanji uvoz energenata iz Rusije kako bi izbjegla dalju eskalaciju trgovinskog spora sa Vašingtonom.
Zelenski traži odobrenje za ofanzivu
Istovremeno, Tramp je najavio da očekuje dolazak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Vašington, gdje će razgovarati o mogućnosti da Ukrajina pređe u ofanzivu protiv Rusije.
„Žele da pređu u ofanzivu. Donijeću odluku o tome, ali oni žele ofanzivu“, izjavio je Tramp i dodao da želi da čuje argumente ukrajinske strane.
Zelenski je prethodno od zapadnih saveznika zatražio rakete dugog dometa „Tomahavk“ i dodatne protivvazdušne sisteme „Patriot“, ali američki predsjednik još nije pristao ni na jedan od tih zahtjeva, ističući da bi upotreba „Tomahavka“ predstavljala „novi stepen agresije“ u ratu.
Humanitarna drama u Gazi
Govoreći o situaciji na Bliskom istoku, Tramp je ocijenio da se proces traženja tijela izraelskih talaca u Pojasu Gaze odvija u „jezivim uslovima“.
„Kopaju i pronalaze mnoga tijela, neka su pod ruševinama, neka duboko u tunelima. Moraju da ih razdvoje i identifikuju — to je užasno“, rekao je Tramp, prenose svjetski mediji.
On je dodao da SAD neće direktno slati vojsku u eventualnoj akciji protiv Hamasa, ali je poručio da će „oružje biti predato, dobrovoljno ili ne“.
Tramp je naglasio da arapske zemlje ne bi prihvatile američki mirovni plan za Gazu da SAD nijesu, kako je rekao, „napale i uništile iranska nuklearna postrojenja“, što je izazvalo oštre reakcije u Teheranu i Ujedinjenim nacijama.
Pritisci i rizici
Ako Indija zaista obustavi kupovinu ruske nafte, to bi moglo značajno da utiče na prihode Moskve i strukturu globalnog energetskog tržišta. Međutim, bez zvanične potvrde Nju Delhija, Trampova izjava ostaje diplomatska poruka, a ne ekonomska realnost.
Dodatne carine i prijetnje novim mjerama mogle bi da ohlade odnose između Vašingtona i Nju Delhija, koji su posljednjih godina bili u usponu, naročito u okviru Kvada (Quad) kao protivteže Kini.
Trampova uzdržanost prema isporuci „Tomahavka“ i „Patriota“ ukazuje da će odluka o novoj fazi rata biti donijeta tek nakon procjene rizika od šireg sukoba velikih sila.
Izjave o „predaji oružja“ i „napadu na Iran“ ponovo su pokrenule pitanja o američkoj strategiji na Bliskom istoku i njenoj koordinaciji sa arapskim saveznicima.
Trampova serija poruka — od Modijevog navodnog obećanja, preko najave moguće ukrajinske ofanzive, do izjava o Hamasu i Iranu — pokazuje da američka spoljna politika ulazi u fazu aktivnog pritiska na više frontova. Dok Vašington pokušava da istovremeno obuzda Moskvu, Peking i Teheran, mnogi analitičari upozoravaju da bi ovako široka strategija mogla donijeti i neočekivane posljedice po globalnu stabilnost.
(Politika)
