Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da samit Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, održan 15. avgusta na Aljasci, nije predstavljao diplomatski proboj, već pokušaj međusobnog razumijevanja u pogledu rješavanja ukrajinskog sukoba. U intervjuu za list Komersant, Lavrov je naglasio da je postignuto „obostrano konceptualno razumijevanje“, ali da Evropska unija, kako je ocijenio, čini sve da uspori ili izmijeni kurs SAD po ovom pitanju.
„Jasno smo izložili kako vidimo proces rješavanja konflikta. Predsjednik Tramp je rekao da mora da se konsultuje sa svojim saveznicima, i taj proces je sada u toku. Međutim, NATO partneri vrše snažan pritisak, nastojeći da odlože svaki konkretan korak“, rekao je Lavrov.
Pritisak Evrope i ultimatumi Kijeva
Ruski ministar je naveo da evropske zemlje i ukrajinske vlasti pokušavaju da predstave situaciju kao lični sukob između predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trampa, što, po njegovim riječima, nije tačno.
„Evropa želi da ovaj ‘Trampov rat’ pokrene što brže i pouzdanije“, dodao je Lavrov, uz konstataciju da je upravo Trampov tim jedini u zapadnom bloku spreman da se bavi korijenskim uzrocima sukoba — uključujući pitanje širenja NATO-a i položaj stanovništva na teritorijama koje su Rusi istorijski razvili.
On je takođe izrazio žaljenje zbog „drskih ultimatuma“ koji dolaze iz Kijeva i pojedinih evropskih prijestonica, ocjenjujući da takva retorika podriva svaku šansu za mir.
Reakcije Vašingtona i izjave o ‘Tomahavcima’
Odgovarajući na pitanje novinara da li je Rusija dobila zvaničan odgovor iz Vašingtona nakon samita, Lavrov je rekao da Moskva „još čeka reakciju“. Na primjedbu da je Tramp najavio mogućnost isporuke krstarećih raketa „Tomahavk“ Ukrajini, Lavrov je odgovorio da to nije povezano sa dogovorima postignutim u Ankoridžu.
„Nijedna njegova izjava o raketama ne utiče na ono što je konceptualno razmatrano na Aljasci“, istakao je Lavrov.
Prema njegovim riječima, Rusija ostaje „verna rezultatima pregovora“ i očekuje da SAD neće dozvoliti da zapadni saveznici unište tek započeti proces. „Ako bi se isporuke raketa dugog dometa Ukrajini ostvarile, to bi nanijelo kolosalnu štetu perspektivama normalizacije odnosa Moskve i Vašingtona“, upozorio je on.
Pozicija Kremlja i izjave iz Vašingtona
Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov podsjetio je da je „vodeći orijentir za rješavanje ukrajinskog pitanja“ upravo sporazum koji su Tramp i Putin postigli na samitu u Ankoridžu. Sličan ton zauzeo je i američki predsjednik, koji je 13. oktobra poručio da vjeruje u mogućnost dogovora s Moskvom.
„Vjerujem da bi predsjednik Putin izgledao sjajno kada bi riješio ovaj sukob — i mislim da hoće. Ali ako ne, biće loše po njega“, rekao je Tramp novinarima, ne isključujući opciju isporuke raketa Ukrajini.
Dodatnu dozu neizvjesnosti unio je američki sekretar za odbranu Pit Hegset, koji je 15. oktobra poručio da će „njegov resor učiniti svoj dio posla ako se sukob ne okonča“. Iako nije precizirao detalje, naveo je da će Sjedinjene Države „u saradnji sa saveznicima preduzeti korake da pozovu Rusiju na odgovornost“.
(Politika)
