Aditivi u hrani, prisutni u grickalicama i nekim pićima, mogu promijeniti imune puteve, što može objasniti rast astme kod djece.
Studija objavljena u časopisu Frontiers in Immunology koristila je metabolomiku (naučna disciplina koja proučava sve male molekule i metabolite u ćelijama, tkivima ili tijelu – poput šećera, aminokiselina, lipida) kako bi istražila povezanost aditiva i astme u djetinjstvu. Aditivi poput zaslađivača, boja i konzervansa dodaju se hrani radi produženja roka trajanja. Djeca konzumiraju više ultra-prerađene hrane nego odrasli i osjetljivija su na negativne efekte aditiva, uključujući astmu, alergije i poremećaje pažnje.
Alergije i respiratorni problemi
Alergije na koži, sluzokoži i u crijevima kod djece povezane su sa natrijum benzoatom, “sunset yellow”, eritrozinom i tartrazinom. Napadi astme prijavljeni su i nakon izlaganja metilparabenu i propilparabenu. Veće konzumiranje vještački zaslađenih pića kod majki povećava rizik od astme kod njihove djece.
Istraživanje pokazalo vezu između aditiva i astme
Studija je kvantifikovala korelacije između astme i aditiva koristeći logističku regresiju i hi-kvadrat testove. Analizirani su uzorci seruma djece do 15 godina, identifikovani su metaboliti povezani s astmom, i modelirani putevi kako aditivi utiču na diferencijaciju CD4+ T-ćelija i dendritičnih ćelija.
Serumske koncentracije deset aditiva (neotam, aspartam, natrijum saharin, ponso 4R, sukraloza, benzojeva kiselina, ciklamati, acesulfam, dehidrosirćetna kiselina i sunset žuta) mjerene su UPLC-MS/MS metodom. Aspartam, neotam, sukraloza i sunset žuta su slabo detektovani jer se brzo razgrađuju u crijevima.
Ovi aditivi – zaslađivači poput neotama, aspartama, natrijum saharina, ciklamata, sukraloze i acesulfama, konzervansi kao benzojeva i dehidrosirćetna kiselina, te boje poput Ponso 4R i Sunset žute – najčešće se nalaze u dijetetskim i gaziranim pićima, slatkišima, pekarskim proizvodima, želeima i prerađenoj hrani.
Mehanizmi uticaja
Metaboliti povezani s astmom analizirani su za medijaciju i metaboličke puteve, uključujući inflamaciju disajnih puteva, diferencijaciju imune ćelija, IgE, IL-4 i IL-17A – molekule koji učestvuju u imunološkom odgovoru i reakcijama na alergije i upale.
Rezultati studije
Studija je pokazala da su neki aditivi u hrani, poput dehidrosirćetne kiseline (detektovana kod 99,6% ispitanih) i benzojeve kiseline (99,2%), prisutni u visokim koncentracijama kod djece s astmom. Veća izloženost ovim aditivima povezana je sa većim rizikom od razvoja astme.
Analize su otkrile promjene u hemijskim supstancama koje učestvuju u imunim reakcijama i upalama. Kod miševa koji su dobijali iste aditive primijećen je porast ćelija koje izazivaju alergijske reakcije i upale pluća, što ukazuje da aditivi mogu narušiti normalno funkcionisanje imune odbrane i olakšati razvoj astme.
Istraživači vjeruju da aditivi utiču i na crijeva i mikrobiotu, što dalje mijenja ravnotežu imune reakcije u plućima i povećava rizik od alergija i otežanog disanja.
Ograničenja i potreba za daljim istraživanjem
Studija je ograničena na uzorak iz Nankinga, Kina, i nije kontrolisala faktore poput pušenja roditelja i indeksa tjelesne mase (ITM). Potrebna su dalja istraživanja na širim populacijama, s više vrsta aditiva i direktnim ispitivanjem mehanizama uticaja na imuni sistem.
Zaključak
Dječija astma može biti pogoršana izloženošću aditivima, koji metabolički remete ravnotežu između ćelija koje prezentuju antigene i T-pomoćničkih ćelija. Imuni i metabolički poremećaji izazvani određenim konzervansima i zaslađivačima mogu doprinijeti inflamaciji disajnih puteva kroz poremećenu imunološku toleranciju i interakciju crijeva i pluća, iako su potrebna dalja istraživanja da se potvrdi uzročnost.
(Kurir.rs)
