Ako je vaš sin tinejdžer na internetu, gotovo je sigurno da na društvenim mrežama gleda sadržaj koji promoviše muškost i šalje problematične poruke o djevojkama, pokazuje nedavno istraživanje.
Većina dječaka, čak 73 odsto, redovno gleda sadržaj koji se odnosi na „digitalnu muškost“, što obuhvata objave o borbama, građenju mišića i zarađivanju novca, prema novom istraživanju organizacije Common Sense Media. Dječaci koji su više izloženi ovakvom sadržaju imaju niže samopouzdanje i osjećaju se usamljenije. Takođe imaju veću vjerovatnoću da kriju svoja osjećanja i vjeruju da ne treba da pokazuju emocije, kao što su plač ili strah.
Zanimljivo je da dječaci uglavnom ne traže ovakve sadržaje sami, kaže vodeći autor studije: „Mala grupa je rekla da zaista traže ovaj sadržaj. Ali 68 odsto je reklo da im je sadržaj jednostavno počeo izlaziti u fidu, bez prethodne pretrage.“ To je vjerovatno zato što algoritmi „znaju“ da su dječaci često prijemčivi za ovakve objave, dodao je on.
Iako društvene mreže možda „guraju“ digitalnu muškost tinejdžerima, roditelji mogu da uzvrate tako što će im omogućiti bolja oflajn iskustva.
Gotovo svi dječaci, čak 91 odsto, vide poruke koje se tiču izgleda tijela, kao što su savjeti o oblačenju ili njezi kože. Oni koji su visoko izloženi ovakvim porukama četiri puta češće misle da treba da promijene svoj izgled zbog onoga što vide na mrežama. Većina dječaka, 69 odsto, takođe redovno gleda sadržaje koji na problematičan način prikazuju rodne uloge, poput objava koje sugerišu da djevojke više vole određen tip momaka ili da koriste izgled da bi postigle svoje ciljeve.
Rezultati su posebno zabrinjavajući, jer istraživanja pokazuju da normalizacija negativnih poruka o ženama i djevojkama na internetu može dovesti do nasilja van mreže.
„Korišćenje društvenih mreža među dječacima je do sada bilo prilično nedovoljno istraženo. Ovdje prvi put dokumentujemo kako algoritmi oblikuju njihov identitet u kritičnom periodu adolescencije – kada se identitet tek formira“, kaže se.
Ipak, priznaje se da studija ne može dokazati direktnu vezu između korišćenja društvenih mreža i posljedica koje su uočene. Takođe, rezultati možda potcjenjuju koliko su dječaci zaista usvojili ovakve stavove, jer oni koji vjeruju u „tradicionalnu muškost“ možda nisu željeli da priznaju da imaju emocionalne teškoće.
Kako roditelji mogu pomoći
Razgovarajte o „digitalnoj muškosti“. Pođite od toga da će vaša djeca svakako biti izložena ovakvom sadržaju, naglašavaju psiholozi.
„Čak i ako nadgledamo i ograničavamo ono što djeca gledaju kod kuće, biće izložena sadržaju koji mi ne vidimo – u školi, kod prijatelja, na telefonima“, dodaju.
Zato treba razgovarati s njima i počnite jednostavno – pitajte ih šta gledaju na internetu.
Učite djecu da preispituju ono što vide
Objasnite im zašto treba kritički da posmatraju sadržaj sa društvenih mreža, predlažu psiholozi.
„Kada nešto vidimo više puta, ili kada objava ima puno lajkova, možemo podsvesno da povjerujemo u to. I možda nećemo ni primijetiti da nam se to dešava.“
Ako dijete počne da prihvata neke problematične poruke, nemojte ga odmah osuđivati.
„Možda ćemo instinktivno htjeti da to odmah zaustavimo, ali to može da ima kontraefekat – dijete može da stekne utisak da ga ne razumijete ili da ne može s vama da razgovara o tim temama“, pojašnjavaju stručnjaci.
Umjesto toga, priznajte da je internet sadržaj često ubjedljiv, naročito ako ga dijele ljudi koji nam se sviđaju. Dajte primjer iz sopstvenog života – možda nešto što ste i vi vjerovali kao dijete – i zajedno postavljajte pitanja poput: „Kad sam bio dijete, u filmovima i serijama sam viđao da se dječaci ismijavaju ako zaplaču. Ali zašto je to tako? Da li je tačno da nas emocije čine slabijima?“
Ovakve rasprave ne samo da pomažu djeci da shvate društvene mreže, već ih uče kritičkom razmišljanju i procjeni izvora informacija, što će im koristiti i u životu van interneta. Savjetuje se da roditelji treba da istaknu da su uvijek dostupni za razgovor – i da to stvarno misle.
Gore navedeno istraživanje sprovedeno je u julu na više od 1.000 dječaka uzrasta od 11 do 17 godina koji žive u Sjedinjenim Državama, piše Si-En-En.
(RT Balkan)
