Skupštini Crne Gore dostavljen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju uslovne osude i kazne rada u javnom interesu, kojim se precizira sprovođenje alternativnih sankcija, nadzor nad osuđenim licima, kao i obaveze Ministarstva pravde i drugih nadležnih institucija.
Predlog zakona definiše da se izvršenje uslovne osude, uslovne osude sa zaštitnim nadzorom i kazne rada u javnom interesu – izrečene u krivičnom ili prekršajnom postupku – sprovodi odmah po pravosnažnosti sudske odluke, bez odlaganja. Ministarstvo pravde bi preuzelo centralnu ulogu u nadzoru i sprovođenju ovih mjera.
“Sudovi će, u roku od osam dana od pravosnažnosti odluke, biti dužni da kopiju dostave Ministarstvu pravde i policiji, a kada je riječ o uslovnoj osudi sa zaštitnim nadzorom – i centrima za socijalni rad, Zavodu za zapošljavanje, zdravstvenim ustanovama i poslodavcima”, navodi se u Predlogu zakona.
Novine predviđaju obavezno sačinjavanje procjene rizika osuđenog lica na osnovu medicinske i stručne dokumentacije, izvještaja centara za socijalni rad i drugih podataka.
“Ministarstvo pravde dobija obavezu da redovno obavještava sudove o izvršenju kazne, da vodi evidenciju, pruža podršku osuđenima, kao i da upozorava na posljedice nepoštovanja obaveza”, ističe se.
Kod izricanja kazne rada u javnom interesu, Ministarstvo pravde zaključuje poseban ugovor sa osuđenim licem i pravnim licem ili organizacijom u kojoj će se kazna izvršavati. Ugovor, precizira se, sadrži precizne odredbe o vrsti posla, trajanju i obavezama obje strane, a rad će se obavljati po pravilu na području prebivališta osuđenog.
“Ako osuđeni bez opravdanog razloga odbije da potpiše ugovor, sud će biti odmah obaviješten. Zakon detaljno uređuje i mogućnosti privremenog prekida izvršenja kazne, na primjer u slučaju bolesti, porodiljskog odsustva ili elementarne nepogode”, piše u dokumentu.
Ministarstvo pravde će preko službenika vršiti redovnu kontrolu sprovođenja kazne rada u javnom interesu i uslovne osude. Neispunjavanje obaveza, dolazak na posao pod dejstvom alkohola ili droga, kao i nasilničko ponašanje, tretiraće se kao grubo zanemarivanje radnih obaveza, nakon čega sud može opozvati kaznu i odrediti drugu sankciju.
Predlogom zakona detaljnije se reguliše i postupak uslovnog otpusta. Ministarstvo pravde će, nakon što dobije rješenje suda, biti obavezno da obavijesti sve nadležne institucije – centre za socijalni rad, Zavod za zapošljavanje, policiju i poslodavce.
“Takođe, biće nadležno za praćenje ispunjavanja obaveza uslovno otpuštenih lica, sa mogućnošću da sud obavijesti o kršenju mjera i da sačini izvještaje o riziku”, naglašeno je.
Predlog zakona predviđa da službenici Ministarstva pravde, prilikom kontrole sprovođenja alternativnih sankcija, moraju imati službene legitimacije, a način njihovog izdavanja i vođenja evidencije uređuje Ministarstvo.
“U obrazloženju se navodi da je cilj izmjena jačanje sistema alternativnih sankcija, efikasnija kontrola osuđenih lica i rasterećenje zatvorskog sistema, uz aktivno uključivanje socijalnih i zdravstvenih ustanova, poslodavaca i lokalnih zajednica”, piše između ostalog.
(Cdm)
