Fokus na pronalaženju mirovnih rješenja za aktuelne sukobe, vraćanje na „pijadestal“ Povelje UN, sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i ukazivanje na sistematsko kršenje prava srpskog naroda na KiM, ali i u Republici Srpskoj, naći će se na stolu ovog mjeseca tokom predsjedavanja Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koje je od danas od Južne Koreje preuzela Rusija, smatraju sagovornici RT Balkan.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov najavio je da će se Moskva tokom predsjedavanja, između ostalog, usmjeriti na „sprovođenje Dejtona“, navodeći da je „situacija tamo kritična i da je cilj njegovo urušavanje“. Osim toga, ruska strana planira da 24. oktobra sazove specijalnu sjednicu na kojoj će biti razmotreno sprovođenje Povelje UN i sa praktičnim zaključcima o tome kako će dalje da se razvijaju UN“. Rotirajuće predsjedavanje najavio je stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja koji predstavlja mjesečni dnevni red SB UN.
Komentarišući rusko predsjedavanje, karijerni diplomata Zoran Milivojević ističe da je SB UN nadležan za mir i stabilnost u regionu i da očekuje da će tome biti posvećena posebna pažnja.
„Imajući u vidu nastup ministra Lavrova na Generalnoj skupštini tokom kojeg je on posvetio pažnju Srbiji i srpskom pitanju na Balkanu, uključujući i Kosovo i Metohiju i Bosnu i Hercegovinu, kao i da je stanje bezbjednosti, stabilnosti i mira na KiM otvoreno ponašanjem prištinskih vlasti i kršenjem međunarodnog prava, ovo pitanje će biti na stolu. Rezolucija 1244 je na snazi, a na KiM djeluju Unmik i Kfor. Krajnje je vrijeme da se na to podsjeti, da oni treba da vrše svoj mandat“, objašnjava Milivojević za RT Balkan.
Kada je riječ o Dejtonskom mirovnom sporazumu, Milivojević podsjeća da je on važeći i da je 30 godina obezbijedio mir, kao i da njegovo nepoštovanje dovodi u pitanje mir i stabilnost u regionu i u BiH.
„To je takođe u nadležnosti SB UN. Ono na čemu počiva BiH i što je zlatna formula za njeno opstajanje, dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Potpuno je opravdano kada govorimo o Povelji UN, da se SB UN time bavi i da za vrijeme ruskog predsjedavanja bude na dnevnom redu. Balkan postaje neuralgična tačka zbog djelovanja nekih snaga iz zapadnih centara moći, koji pokušavaju revizijom Dejtonskog mirovnog sporazuma, a kada je riječ o KiM, nepoštovanjem međunarodnog prava i Rezolucije 1244, da naruše mir. Rusija dosljedno, principijelno, prijateljski, istorijski stoji iza legitimnih zahtjeva srpskog naroda kada je riječ o Balkanu“, naglašava Milivojević i dodaje „da nije slučajno što će se predsjednik RS Milorad Dodik sresti sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom“.
Milivojević smatra da će Rusija iskoristiti priliku da istakne mir u prvi plan.
„Već su podržali mirovne procese na Bliskom istoku, očekujem da za vrijeme ruskog predsjedavanja, mir bude u prvom planu i kad je riječ o Bliskom istoku i Ukrajini. Sve ono što su argumenti bili u vezi sa ta dva sukoba, Rusija će nastojati da promoviše i tokom ovog predsjedavanja“, navodi Milivojević.
Nekadašnji šef diplomatije Vladislav Jovanović objašnjava da će Rusija sigurno prezentovati pitanje KiM na još aktivniji i zaokruženiji način nego do sada, što, kako ukazuje, pokazuje posljednja izjava Lavrova.
„Rusko izlaganje će zasigurno biti u korist očuvanja međunarodnog prava, možda još naglašenije nego do sada, jer se u međuvremenu skupilo mnogo tih povreda, koje kao cjelina djeluju upozoravajuće. Raspoloženje zapadnih sila je takvo da se ne očekuje da to podrže, nego da će kontrirati i pokušavati da u kontekstu ukrajinskog sukoba razvodne rusku argumentaciju“, navodi Jovanović za RT Balkan.
Iako to neće promijeniti status, smatra Jovanović, ojačaće, dodaje, „argumente na javnoj sceni protiv očuvanja nezavisnosti tzv. Kosova jer su povrijeđeni brojni međunarodni principi“.
„To će teško pasti zapadnim zemljama koje pokušavaju da poprave svoj imidž pred preuređenje odnosa u svijetu, gdje glavnu inicijativu vode zemlje Globalnog juga. One će biti u oskudici valjanih argumenata protiv aktivnih nastojanja da se međunarodno pravo kako je koncipirano Poveljom UN, a ne kako je nametano“, napominje Jovanović.
Ruski šef diplomatije je nedavno tokom svog govora na 80. sjednici Generalne skupštine UN, optužio Zapad da sistematski krši prava Srba u BiH i na KiM, kao i Dejtonski mirovni sporazum i rezoluciju SB UN 1244.
„I na KiM i u BiH su pokrenuti napadi na životne interese srpskog naroda, uključujući iskonska prava srpskog pravoslavlja. Jednostrano priznanje tzv. Kosova, u suprotnosti sa rezolucijom 1244, u suštini je predstavljalo pokušaj razaranja državnog uređenja Srbije“, naglasio je tom prilikom ruski ministar.
UN su formalno počele sa radom 1945. godine, nakon što je Sovjetski Savez ratifikovao Povelju UN, osiguravajući potreban broj ratifikacija za osnivanje tijela. Savjet bezbjednosti obično održava oko 20 sastanaka mjesečno, a u septembru je zabilježen istorijski jubilej – 10.000. formalni sastanak Savjeta od njegovog osnivanja 1946. godine.
Broj usvojenih rezolucija približio se 2.800.
Jedna od glavnih tema u septembru bila su ograničenja protiv Irana. Krajem mjeseca, Savjet bezbjednosti odbacio je nacrt rezolucije koji su podnijele Rusija i Kina, a kojim se tražilo produženje Rezolucije 2231, koja je osnova iranskog nuklearnog sporazuma, za šest mjeseci. Sankcije UN protiv Teherana stupile su na snagu 28. septembra nakon što su Velika Britanija, Francuska i Njemačka aktivirale mehanizam vraćanja. Rusija je tada istakla da ponovno uvođenje sankcija nema pravnu snagu, jer je proces vraćanja aktiviran uz, kako tvrde, kršenja pravila.
Tokom oktobarskog predsjedavanja, Rusija će imati ulogu u vođenju dnevnog reda Savjeta, koji uključuje pitanja globalne bezbjednosti, nuklearne kontrole i međunarodnih sankcija, sa posebnim fokusom na Bliski istok i dalju implementaciju Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije koji je Iran 2015. godine potpisao sa Kinom, Francuskom, Njemačkom, Rusijom, Velikom Britanijom i SAD kako bi riješio krizu koja je počela 2002. godine zbog zapadnih optužbi da Teheran želi nuklearno oružje.
(RT Balkan)
