Samit lidera Evropske unije u Kopenhagenu pokazao je da inicijative predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte nisu naišle na podršku. Diskusija o odgovoru na „rusku agresiju“ završena je bez jasnog konsenzusa oko konkretnih mjera, piše briselski Politiko.
Fon der Lajen je predložila uspostavljanje „zida od dronova“ koji bi detektovao i obarao bespilotne letjelice na istočnom krilu Evrope. Najveće članice EU – Njemačka, Francuska i Italija – odbacile su koncept, upozoravajući da je potreban „suptilniji“ pristup.
Francuski predsjednik Emanuel Makron poručio je da je „oprezan“, dok je njemački kancelar Fridrih Merc unutar samita takođe izrazio protivljenje. Očekuje se da će predlog biti preoblikovan pod drugim nazivom.
Košta je pokušao da pokrene raspravu o ukidanju pravila jednoglasnosti pri prijemu novih članica u EU, kako bi se ubrzao proces pridruživanja Ukrajine i Moldavije.
Međutim, mađarski premijer Viktor Orban odbacio je ovu ideju, što je prema riječima diplomata u velikoj mjeri ugasilo očekivanja o promjeni pravila glasanja u dogledno vrijeme.
Lideri su se složili da nastave rad na korišćenju 140 milijardi evra zamrznute ruske imovine za finansiranje Ukrajine, kao i na iznalaženju načina za reagovanje na ruske dronove u evropskom vazdušnom prostoru. Ipak, konkretna rešenja nisu usvojena.
Borba za liderstvo
I fon der Lajen i Košta pokušali su da iskoriste samit kako bi naglasili svoju lidersku ulogu u podršci Ukrajini.
Dok predsednica Komisije često izlazi s odbrambenim inicijativama, koje velike članice i dalje smatraju nacionalnom nadležnošću, Kosta je želeo da pokaže da može imati aktivniju ulogu, iako mu dosad pripada više sporedna pozicija.
Dio zvaničnika odbacio je kritike da su fon der Lajen i Košta izneli loše osmišljene predloge, opisujući to kao „liderstvo“ u procesu koji podrazumijeva evoluciju ideja. Sa druge strane, pojedini nacionalni lideri, poput Merca, sve otvorenije kritikuju Evropsku komisiju zbog birokratije i „pretjerane regulacije“.
Diplomate u Briselu ocjenjuju da takve izjave zvuče populistički i da pokazuju namjeru da se Komisija „stavi na svoje mjesto“, zaključuje Politiko.
