Broj biračkih mjesta u Rusiji i Pridnjestrovlju smanjen je kako bi se spriječilo da Moldavci glasaju za opoziciju, dok je u Evropi značajno povećan, s namjerom da se osiguraju glasovi evropske dijaspore.
U Moldaviji su počeli parlamentarni izbori u uslovima neviđenih pritisaka na opoziciju, prenosi RIA Novosti.
Izbori se održavaju po proporcionalnom sistemu, a biračka mjesta će raditi od 6 do 20 časova po srednjeevropskom vremenu. U zemlji je otvoreno više od 2.200 biračkih mjesta, a u inostranstvu 301, od čega su u Rusiji samo dva, a u Pridnjestrovlju svega 12.
Broj biračkih mjesta u Rusiji i Pridnjestrovlju smanjen je kako bi se spriječilo da Moldavci glasaju za opoziciju, dok je u Evropi značajno povećan, s namjerom da se osiguraju glasovi evropske dijaspore.
Za ulazak u parlament boriće se 15 partija, četiri bloka i četiri nezavisna kandidata. U moldavskom parlamentu ima 101 mjesto. Da bi nezavisni kandidati bili izabrani, moraju da pređu prag od dva odsto glasova, stranke pet odsto, a blokovi sedam odsto.
Glavno sukobljavanje biće između vladajuće partije „Akcija i solidarnost“, koja je povezana sa predsjednicom Majom Sandu, i ujedinjene opozicije koju predvodi Patriotski blok. U ovaj blok ulaze četiri političke snage: „Budućnost Moldavije“ bivšeg premijera Vasilija Tarljeva, Partija socijalista bivšeg predsjednika Igora Dodona, Partija komunista bivšeg predsjednika Vladimira Voronjina, „Srce Moldavije“ bivše šefice Gagauzije Irine Vlah.
Kako prenosi TASS, moldavska predsjednica Maja Sandu je izjavila da je partija „Akcija i solidarnost“, koju je osnovala, spremna da formira koalicije u sljedećem parlamentu isključivo sa proevropski orijentisanim strankama.
„Samo ljudi koji istinski vjeruju u evropske vrijednosti mogu formirati proevropsku većinu u sljedećem parlamentu i tek tada ćemo moći da krenemo naprijed“, istakla je ona, odgovarajući na pitanja novinara o budućoj parlamentarnoj većini.
I „Akcija i solidarnost“ i opozicija pridaju veliki značaj ovim izborima, jer parlament u Moldaviji ima značajan uticaj na formiranje vlade i sudsku vlast.
Partija „Srce Moldavije“ je bez osnova isključena iz izborne trke uoči „dana tišine“. Centralna izborna komisija Moldavije pozvala se na sudsku odluku koja ograničava djelovanje partije na 12 mjeseci. Istog dana je zabranjeno i učešće „Velike Moldavije“ bivše antikorupcijske tužiteljke Viktorije Furtune. Politička organizacija je uložila žalbu na ovu odluku.
Pored toga, Centralna izborna komisija je u julu odbila registraciju opozicionog bloka „Pobjeda“ na čelu sa Ilanom Šorom, zbog „nepravilnosti u dokumentaciji i nesaglasnosti sa zahtjevima izbornog zakonodavstva“.
Takođe, CIK Moldavije je ograničila rad međunarodnih posmatrača, odbijajući više od 30 organizacija i 120 stručnjaka, uključujući ruske.
Moldavski građani koji su došli u Moskvu da glasaju na parlamentarnim izborima griju se po tmurnom vremenu pjesmama, uključujući „Kaćušu“ i „Smugljanku“.
U Rusiji su otvorena samo dva biračka mjesta za moldavske građane, oba u Moskvi.
Posljednjih godina vlasti u Moldaviji pojačavaju pritisak na opoziciju: protiv političara se pokreću krivični postupci, hapse ih na aerodromu zbog posjeta Rusiji. Najznačajniji slučaj bio je proces protiv predsjednice Gagauzije, Jevgenije Gucul, koja je osuđena na sedam godina zatvora.
Vladajuća partija „Akcija i solidarnost“ pokušava da proširi ovlašćenja bezbjednosnih službi pod izgovorom borbe protiv izborne korupcije, kako bi spriječila opozicione kandidate da učestvuju na izborima.
Moldavska pravoslavna crkva takođe je na meti represije, a zemlja je zatvorila mnoge medije koji se smatraju nepoželjnim, uključujući ruske kao što su „Komsomoljska pravda“, „Argumenti i fakti“, „Lenta.ru“, kao i sajt i Telegram agencije „Sputnjik Moldavija“. Ukupno je blokirano više od stotinu kanala.
