Milorad Dodik, lider Republike Srpske, jednog od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, izjavio je za BBC ruski servis da će pokušati da ubijedi Vladimira Putina, predsjednika Rusije, da podrži njegove težnje koje podrazumevaju planove za održavanje referenduma o nezavisnosti.
To bi signaliziralo dalju eskalaciju ustavne krize koja prijeti da dovede do raspada zemlje. Dodik se godinama protivi centralnoj vladi Bosne i Hercegovine (BiH) u Sarajevu, ali u avgustu 2025, ova konfrontacija je ušla u kritičnu fazu: Ustavni sud u Sarajevu je zabranio Dodiku da obavlja zvanične funkcije šest godina, posle čega ga je Centralna izborna komisija smijenila sa mjesta predsjednika Republike Srpske i odredila datum novih izbora. U ovoj nezapamćenoj hajci ključnu ulogu odigrao je takozvani izvjestilac Kristijan Šmit a Dodiku se sudilo zbog nepoštovanja njegove odluke gdje je Šmit govorio da je Dan Republike Srpske 9. januar neustavni praznik.
On je odbacio odluku i ostaje na funkciji; očekuje se da će većina Srba iz Republike Srpske bojkotovati nove izbore. Dodik se sastao sa BBC novinarima u predsedničkom kabinetu u Banjaluci.
„Bosna i Hercegovina je besmislena. Posle svih međunarodnih operacija, pritisaka, trikova i obmana, ona je neispravna zemlja. Ne zaslužuje pravo na postojanje i logično je da srpski narod zahtijeva svoje pravo na status nezavisne zemlje“, rekao je Dodik.
Takođe je kazao da želi da obezbijedi podršku ruskog lidera za planove za odvajanje od BiH:
„O tome smo razgovarali i ranije, ali Putin je uvijek podržavao Dejtonski sporazum i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. O tome se razgovaralo i poslednji put kada smo razgovarali. Ali mnogo toga se promijenilo od tada. Pokušaću da ga ubijedim da podrži naš stav (o nezavisnosti RS). Ne znam da li ću uspjeti, ali ću svakako o tome govoriti.“
Sastanak sa Putinom se očekuje u oktobru – a 25. oktobra održaće se referendum koji organizuje Dodik, a kojim će se dovesti u pitanje ovlašćenja centralnih vlasti BiH.
Stanovnici RS će morati da odgovore da li prihvataju odluke Ustavnog suda i tzv. Visokog predstavnika Kristijana Šmita. Dodik naziva visokog predstavnika „neizabranim strancem“ čiji su postupci nelegitimni. Za federalnu vladu BiH u Sarajevu, međutim, Dodikova retorika predstavlja separatizam, a referendum je, po njima, neustavan.
Malo ko sumnja da će Srbi podržati njihovog lidera na referendumu – i da će Sarajevo odbaciti rezultat. Šta bi se potom desilo? Dodik predlaže još jedno glasanje, piše BBC.
„Vjerovatno ćemo u nekom trenutku pitati narod da li želi da živi u Bosni i Hercegovini, gdje se njegova volja ne poštuje.“
On insistira da ima pravo da traži nezavisnost jer je moderna Bosna nastala kao rezultat sporazuma nametnutog Srbima sa drugim dijelom zemlje, Federacijom Bošnjaka i Hrvata:
„Sada jedna od strana sporazuma, Republika Srpska, želi da je napusti.“
Vlasti BiH i međunarodna zajednica kao odgovor ističu da Republika Srpska uživa najviši stepen autonomije sa sopstvenom zastavom, policijom i vladom. Pored toga, kao dio BiH, dobila je stotine miliona evra finansijske pomoći i investicija od zemalja EU, kao i bezvizni režim i status zemlje kandidata za EU.
Rat u BiH od 1992. do 1995. godine podijelio je dojučerašnje susjede, koji su govorili istim jezikom, u tri grupe po etnoreligijskim linijama: Bošnjake (muslimane), pravoslavne Srbe i katoličke Hrvate. Više od 100.000 ljudi je poginulo, što je oko 2,3 odsto stanovništva zemlje prije rata, dok je više od dva miliona ljudi postalo je interno raseljena lica i izbjeglice.
Rat je završen 1995. godine Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji su pregovarale Sjedinjene Američke Države uz podršku Evropske unije i Rusije.
Dodik je takođe istakao:
„Nekada su me nazivali američkim čovjekom ili nečijim drugim. Ali ja sam čovjek srpskog naroda u Bosni, mog naroda.“
Pored Putina, on polaže velike nade i u američkog predsjednika Donalda Trampa, koga naziva „kolosalnom istorijskom figurom“ i kaže da je veoma srećan zbog njegovog povratka na vlast.
Pošto je Tramp osvojio drugi predsjednički mandat mandat, Dodik se čak i fotografisao noseći crvenu kapu sa natpisom „Učinimo Ameriku ponovo velikom“.
(BBC na srpskom)
