Građanski aktivista Stefan Đukić ocijenio je da su, iako je prošlo pet godina od smjene režima u Crnoj Gori, institucije i dalje na istom nivou, te da suštinski i ne postoje, već da su u pitanju samo nazivi kojima se objašnjavaju određene zgrade i zaposleni u njima koje plaćaju građani.
Đukić tvrdi da institucija mora da znači nešto više – da predstavlja vrijednost kojoj građani vjeruju i kojoj su spremni da se obrate.
„Postoje izuzeci, poput Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), kao što i postoje pomaci u nekim drugim institucijama, ali prema većini nemam drugi stav sem da je to tabla zalijepljena na neku zgradu“, rekao je Đukić za „Vijesti“.
SDT na čelu sa Vladimirom Novovićem otpočeo je, poslije smjene vlast,i procesuiranja ljudi koji su bili “stubovi” režima DPS-a – nekadašnje prve žene sudstva Vesne Medenice, bivšeg prvog čovjeka policije Veselina Veljovića, nekadašnjeg visokopozicioniranog bezbjednjaka Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, nekadašnjih ministara Petra Ivanovića i Milutina Simovića…
Uhapšeni su i mnogi članovi kriminalnih grupa koje se sumnjiče da su organizovale međunarodni šverc droge, kao i članovi policije i tajni agenti koji su navodno u tome sudjelovali.
Dok se u većini tih slučajeva čeka na sudske odluke, neke važne presude su donesene.
Pojedine od njih su ona protiv bivšeg direktora Uprave policije Slavka Stojanovića, koji je, prvostepeno, osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora jer je priznao da je naredio da se propusti kamion koji je švercovao cigarete, te protiv bivše specijalne državne tužiteljke Lidije Mitrović, koja je osuđena na sedam mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u produženom trajanju.
Đukić konstatuje da su promjene pružile „neku satisfakciju“ jednom većem broju građana, ali da suštinski nisu podigle vjeru u demokratiju.
„Stvar je upravo u tome što nemamo osjećaj da naš glas vrijedi nešto, da nam je donio neki boljitak, da smo bolje ‘predstavljeni’. I ova vlast, kao i one prethodne, kad naiđu na reakcije da građani smatraju kako nisu zastupljeni, daju isti odgovor – ‘onda se vi kandidujte'“, rekao je Đukić.
Krajem jula vlast i opozicija usvojili su izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojima su dogovorili da svi lokalni izbori budu održani istog dana 2027.
Iako su predstavnici vlasti te promjene nazvali istorijskim, njima nisu obuhvaćene neke od najvažnijih stavki o kojima se priča godinama, poput “čišćenja” biračkog spiska, otvorenih lista, neposrednog izbora gradonačelnika…
Sagovornik „Vijesti“ napominje da nova vlast svjesno zaboravlja, odnosno negira činjenicu da su poslanici predstavnici građana, da su tamo da budu produžena ruka ljudi koji su ih birali, te da je to proizvelo dvije konsekvence.
„Prva je gubitak povjerenja u demokratiju kao sistem u Crnoj Gori, jer on očito nije demokratski već partitokratski. Druga je nešto pozitivnija – da vlast makar nije zakucana u rukama istih ljudi, te da se mogu mijenjati“, konstatovao je Đukić, poručujući da promjene koje su se desile 30. avgusta daju mogućnost boljeg sistema i društva, ali da sem tog, prvog koraka – nije mnogo urađeno.
