TROJNI PAKT PROTIV SRBA I SRBIJE: Tirana, Zagreb i Priština kreću u ubrzano naoružavanje

Trojni pakt potpisan je prije nepunih pola godine – Albanija, Hrvatska i tzv. Kosovo sada ulaze u fazu operacionalizacije, srpski rečeno – u ubrzano naoružavanje svog vojnog saveza.

Krajem jula u Tirani održan je sastanak implementacione grupe koju čine eksperti ministarstava odbrane Zagreba, Tirane i Prištine, „radi izrade plana na operativnom nivou“. Time je započeta realizacija zajedničkih nabavki oružja, prvenstveno iz Sjedinjenih Država.

Predstavnici potpisnica pakta objašnjavaju da će zajednička kupovina naoružanja biti jeftinija, rokovi isporuke kraći, a da će oružje, uz podršku NATO-a i Vašingtona, biti „kvalitetnije“, kako je to rekao komandant tzv. kosovskih bezbjednosnih snaga Kadri Kastrati.

Nabavka helikoptera i jačanje industrije

Vojni analitičar i novinar RT Balkana Andrej Mlakar smatra da se najavljene zajedničke nabavke najvjerovatnije odnose na transportne helikoptere.

„Piloti ove tri zemlje već su prošli obuku na američkim UH-60 helikopterima. Hrvatska i Albanija već posjeduju po četiri ovakve letjelice, a svaka bi trebalo da dobije još po osam. I tzv. Kosovo teži da ih uvede u upotrebu“, objašnjava Mlakar.

On dodaje da Hrvati u pakt ulaze i kako bi plasirali proizvode svoje vojne industrije – automatske puške, balističku opremu, uniforme i dronove. „Suština je stvaranje zajedničkog tržišta za hrvatsku vojnu industriju koja nema veliku prođu na zapadnom tržištu“, kaže analitičar.

Američka donacija i kupovina dronova

Prištini je prije desetak dana iz SAD isporučeno 50 lakih oklopnih vozila M1117 „Guardian“. Ranije je dobila 150 „hamvija“, a kupila je još 50. Već su uplaćene i prve rate za protivoklopne sisteme „džavelin“.

Uz to, Priština pokazuje namjeru da nabavi veliki broj dronova kamikaza. Hrvatska je već ušla u masovnu proizvodnju takvih dronova, a na proslavama „Oluje“ u Zagrebu i Kninu predstavila ih je domaćoj i međunarodnoj javnosti.

Trilateralne vježbe i zajedničko djelovanje

Osim kupovine oružja, jedan od ciljeva pakta jeste i proširivanje saradnje u oblasti vojne industrije, trilateralne vojne vježbe, zajedničko djelovanje protiv „hibridnih prijetnji“ i unifikacija naoružanja Zagreba, Tirane i Prištine.

Veliki broj oficira tzv. KBS već je prošao obuku u Hrvatskoj, a hrvatski kontingent u KFOR-u ostaje jedan od najbrojnijih. Ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić već je poručio da će, ukoliko zatreba, Hrvatska poslati vojsku na teritoriju Kosova i Metohije.

Meta – Srbija

Mlakar ocjenjuje da je glavna meta trojnog pakta Srbija: „Priče o nekakvoj ruskoj prijetnji kao razlogu za naoružavanje više su nego smiješne.“

Podsjetimo, Hrvatska je već godinama značajan korisnik američkih donacija u naoružanju – od helikoptera OH-58 i borbenih vozila M2 „Bredli“, do samohodnih haubica i sistema PVO „Mistral“.

Sličan trend slijede i Albanija i Priština, koje u kontinuitetu obnavljaju i šire arsenale.

Povijesne paralele

Dok se u Tirani dogovaraju trilateralni vojni sporazumi, Srbi na sjeveru Kosova i Metohije upozoravaju da ih sve podsjeća na ne tako davna vremena. Na bunkere iz Drugog svjetskog rata i na paktove koji su, kako kažu, donosili samo zlo i teška vremena po srpski narod i teritorijalni integritet Srbije.