Zapadne zemlje, uključujući Norvešku, nastoje da zadrže kontrolu nad globalnim morskim putevima i koriste administrativne i poluge moći u interesu svojih prevoznika, izjavio je za Sputnjik ruski ambasador u Oslu Nikolaj Korčunov.
Ambasador je napomenuo da je Norveška u svoje nacionalno zakonodavstvo ugradila odredbe 17. paketa sankcija protiv pomorskih brodova koje je Evropska unija klasifikovala kao takozvanu „flotu u sjenci“ koja navodno ima veze s Rusijom.
„Istovremeno se radi uglavnom o brodovima koji pripadaju kompanijama s Globalnog juga i plove pod njihovim zastavama. Analiza sadržaja ovih ograničenja, posebno u dijelu koji se tiče plovidbe, ukazuje na težnju zapadnih zemalja da zadrže kontrolu nad globalnim pomorskim putevima, koriste administrativne i poluge moći u interesu svojih prevoznika“, istakao je Korčunov.
Prema njegovim riječima, nastala situacija u ovoj oblasti podsjeća na istorijske prakse kada su kolonijalne zemlje nastojale da kontrolišu pomorske puteve kako bi odredile pravila pristupa protoku robe i resursa, izvlačeći iz toga jednostrane ekonomske koristi.
„Danas, kada Zapad gubi monopol nad globalnim pomorskim transportom, koriste se svi instrumenti, uključujući i one koji su u suprotnosti s principima pravedne konkurencije i slobodne trgovine“, primijetio je ambasador.
On je naglasio da kontrola nad pomorskim putevima radi prisvajanja profita od nejednake razmjene s Globalnim jugom – kako u prošlosti tako i danas – „ostaje jedan od osnova ekonomske moći zemalja Starog svijeta“.
„S tim u vezi, prikladno je podsjetiti se na plovidbene akte Britanske imperije (Navigation Acts), prema kojima je prevoz robe u kolonije bio dozvoljen isključivo brodovima metropole. Nije slučajno što se Velika Britanija i dalje drži svog monopola na osiguranje pomorskog transporta“, istakao je Korčunov.
O pogoršanju situacije na Baltiku
Govoreći o baltičkom regionu, ambasador je rekao da Rusija primjećuje politiku zemalja NATO-a o ograničavanju slobode plovidbe u ovom regionu.
„Primjećujemo namjernu politiku zemalja-članica NATO-a za ograničavanje slobode plovidbe u (baltičkom) regionu, pokrećući u te svrhe, pod izgovorom, između ostalog, prijetnji po podvodnu infrastrukturu, misiju alijanse ‘Baltički stražar’, koju prati jačanje pomorske grupe koja djeluje na otvorenom moru, usljed čega je vojno-politička situacija u regionu postala znatno složenija i povećali su se rizici od moguće eskalacije i sukoba“, ocijenio je Korčunov.
On je naglasio da sve zemlje regiona moraju poštovati norme međunarodnog pomorskog prava i pokazati uzdržanost u interesu obezbjeđivanja komercijalne plovidbe i sprečavanja vojnih incidenata.
„Očigledno je da su u sadašnjim uslovima snage i sredstva Baltičke flote i drugih bezbjednosnih struktura Ruske Federacije u regionu Baltičkog mora važan faktor u obezbjeđivanju slobode plovidbe kako u interesu Ruske Federacije, tako i u interesu trećih zemalja“, primijetio je Korčunov.
Ambasador je povukao paralele s postupcima susjednih država Rusije u prošlosti – Poljske, Njemačke, Švedske – u periodu XVII–XIX vijeka.
„Oni su i tada iz sve snage pokušavali da spriječe prolaz brodova koji prevoze rusku robu kroz Baltik ka prioritetnim tržištima Britanije, Holandije i Francuske. Šveđani se nisu ustručavali čak ni od piratskih zapljena.
Na kraju su se ti napori, kao što je poznato, završili neuspjehom. Žalosno je što se duh nepravednog rivalstva i konfrontacije ponovo usađuje na Baltiku, koji je decenijama bio platforma za mirnu multilateralnu saradnju“, zaključio je diplomata.
(Sputnjik Srbija)
