Da li Berlin gura ZBCG i Demokrate iz vlasti i forsira povratak „rehabilitovanog“ DPS-a?

Dok se Crna Gora suočava s ključnim izazovima u konsolidaciji političke stabilnosti i vladavine prava, iz diplomatskih izvora stižu ozbiljne naznake da Njemačka ambasada u Podgorici – djelujući u ime određenih struktura Evropske unije – aktivno radi na vraćanju Demokratske partije socijalista (DPS) u izvršnu vlast. Cilj takvih nastojanja, kako se može zaključiti, jeste da se iz političkog odlučivanja isključe koalicija „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG) i Demokrate.

Ovakva politika njemačke ambasade direktno se kosi s interesima Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori. Prema nezvaničnim informacijama iz diplomatskih krugova, američka administracija želi da aktuelna vlast, koju dominantno čine Pokret Evropa sad, ZBCG i Demokrate, nastavi sa započetim poslom u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije – procesima koji su već dali vidljive rezultate. Nema sumnje da bi vraćanje DPS-a na vlast, značilo obesmišljavanje tih procesa i oživljavanje starih, kompromitovanih struktura koje su u očima javnosti sinonim za političku korupciju, zloupotrebu institucija i veze sa kriminalnim klanovima.

Na pomolu potencijalna konfrontacija između Vašingtona i Berlina oko Crne Gore i Balkana?

Iako SAD decenijama igraju dominantnu ulogu kada je u pitanju kreiranje političkih tokova u Crnoj Gori – od referenduma 2006. godine, preko priznavanja tzv. Kosova, pa sve do NATO integracija – sada se čini da Njemačka, osokoljena sve agresivnijom politikom Brisela, pokušava da napravi zaokret i preuzme primat.

U tom kontekstu, sve češći kontakti predstavnika njemačke ambasade s vrhom DPS-a ne djeluju nimalo slučajno. Cilj je formiranje „proevropske većine“ bez, kako ih nazivaju u Briselu, „prosrpskih i desnih elemenata“, što direktno pogađa ZBCG i Demokrate. Takođe, ni dio PES-a (i to onaj koji se iz DPS-a preselio u novoformirani pokret), ne bi bio „imun“ da zajedno sa bivšim kolegama iz DPS-a kreira društveno-političke procesa u državi sa pozicija u izvršnoj vlasti.

Pitanje koje se sada logično postavlja jeste: čiji će interesi na kraju prevagnuti – američki ili njemački? Do sada su SAD uvijek imale posljednju riječ kada je riječ o krupnim političkim odlukama u Crnoj Gori. Međutim, uzimajući u obzir da se očekuje povratak Donalda Trampa na čelo Bijele kuće, stvari bi mogle da se promijene.

Nova Trampova administracija pokazuje znake otvorenog animoziteta prema politici EU u mnogim aspektima, a posebno kada je riječ o njemačkom uticaju u regionu. U tom svjetlu, potencijalna konfrontacija između Vašingtona i Berlina oko Crne Gore mogla bi otvoriti novu geopolitičku epizodu na Balkanu.

Ukoliko Njemačka uspije da nametne svoju političku agendu i rehabilituje DPS, to bi predstavljalo težak udarac za sve one koji su godinama tražili pravdu, institucionalne reforme i obračun sa kriminalom.

S druge strane, ako SAD zadrže uticaj, trenutna vlast bi mogla nastaviti svoj kurs – sa svim prednostima i slabostima koje taj put nosi.

Borba za Crnu Goru i tzv. Zapadni Balkan, očigledno se vodi i u diplomatskim kabinetima na Zapadu.