Odrekli smo se svog imena, zastave, Ustava nauštrb manjinske zajednice u Sjevernoj Makedoniji, a sad žele da nam ospore i identitet i jezik, drugim riječima, da ugase makedonsku naciju i našu istoriju, kaže bivši ambasador Risto Nikovski povodom poruka Skoplju iz Evropskog parlamenta koje se tiču identitetskih pitanja.
U prilog izjavi evropske komesarke Marte Kos tokom posjete Sjevernoj Makedoniji da „identitet nikada ne može da bude stvar političkih odluka“, tri najveće političke grupe u Evropskom parlamentu dogovorile su se da iz nacrta izvještaja o napretku Skoplja izbace termine „makedonski identitet“ i „makedonski jezik“.
Brisanje makedonske istorije
Prijedlog o uklanjanju termina „makedonski jezik“ i „makedonski identitet“ predviđa da se takve formulacije ili potpuno izbace, ili da se ispred riječi makedonski ubaci riječ – „moderni“.
Ovo je naišlo na više nego oštru osudu premijera Sjeverne Makedonije Hristijana Mickoskog i naroda ove države, a sagovornik Sputnjika, diplomata i bivši makedonski ambasador Risto Nikovski ove zahtjeve vidi kao – fašističke.
„Dogovor ove tri partije u Evropskom parlamentu o izvještaju za našu državu jeste civilizacijski test koji Evropa očito neće položiti. De fakto, nama se osporava naš identitet u potpunosti i briše naša istorija. Podsjećam da je izvjestilac EU za našu državu Tomas Vajc u tekst izvještaja unio jasno odredbe o makedonskom identitetu i jeziku. To je bila njegova inicijativa, a mi smo to kao država naravno podržali jer je i on svjestan šta su nam sve oduzeli,“ kaže Nikovski.
To što su se tamo neki dogovorili da iz izvještaja izbace prefiks makedonski ispred jezika i identiteta, dodaje on, znači da je Brisel na istoj liniji s onima koji žele da unište makedonsku naciju.
„To pokazuje da je Evropa postala fašistička i da je ostala u 19. vijeku. Ali mi smo krivi, jer je te probleme trebalo da riješimo s Bugarskom i Grčkom prije svega na vrijeme, a rješenja je bilo. Sada je vjerovatno i kasno, iako naša nova vlast to pokušava da izniveliše. Ali za to su potrebne radikalne mjere koje još nismo preduzeli,“ kaže on.
Bruka za Evropu
Ukoliko se ovo desi, smatra naš sagovornik, to će biti velika bruka za Evropu, a pritom smo se mi kao država mnogo toga već nepovratno odrekli, rekao bih i previše, a oni to ne cijene.
„Više puta smo mijenjali Ustav, odrekli smo se svoje zastave, svog imena i ne znam šta sve nismo prihvatili na jedan nasilan način, ali sve to pokazuje da je naša prethodna vlast bila kapitulantska i sada plaćamo cijenu te pogrešne politike,“ zaključuje Nikovski.
On podsjeća da je od samog starta, od kada se Makedonija 1991. godine, nakon referenduma, mirno otcijepila od ostatka Savezne Federativne Republike Jugoslavije, prvo bilo sporno njeno ime.
„Naše tadašnje rukovodstvo je uradilo ono što je Zapad od nje tražio – da napusti preostali dio Jugoslavije i time dodatno oslabi, prije svega, poziciju Beograda. Nažalost, takav gest dobre volje i poslušnosti prema Zapadu nije bio nagrađen. Naime, Grčka nam je odmah osporila ime Makedonija, pa je posle dužeg natezanja u zvaničnoj međunarodnoj terminologiji prihvaćen kao privremeni naziv „Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija”. Sukob s Grčkom oko imena države onemogućio je otpočinjanje pristupnih pregovora za članstvo u Evropskoj uniji i NATO,“ napominje on.
Pokušaj gašenja makedonskog naroda
Problemi su se nastavili sa zahtjevima Albanaca koji su kulminirali pobunom 2001. godine, iz čega se izrodio Ohridski sporazum kojim je faktički, kroz razne izmjene, došlo do toga da Albanci kao manjina imaju gotovo sva prava kao i većinski narod.
„Sada imamo situaciju da između Sjeverne Makedonije i Albanije ne postoji fizička granica sem granice na papiru, dakle kao formalnost, a dijelovi gdje je većinsko albansko stanovništvo faktički funkcionišu kao federalna cjelina.“
Kako kaže naš sagovornik, nova faza u izgradnji tzv. „velike Albanije” dogodila se januara 2017. godine kada je novi premijer Makedonije Zoran Zaev prihvatio platformu tri vodeće partije Albanaca iz Makedonije kako bi dobio njihovu podršku u vlasti.
„Platforma je sačinjena u Tirani, uz superviziju premijera Albanije Edija Rame, i predviđala je da makedonski Albanci dalje produbljuju svoja prava, više ne kao manjinska zajednica već kao državotvorna. Nije do kraja jasno da li je Zaev platformu prihvatio, ali podršku Albanaca je dobio. I ti dogovori su bili ostvareni uz snažno uplitanje Zapada koji je, opet, podržao Albance,“ podsjeća on.
Popustljivost tadašnje vlasti su iskoristili i Grci, s kojima je Zaev 17. juna 2018. potpisao Prespanski sporazum.
Uzeli od imena do zastave
„Njime se Makedonija, nakon 27 godina odbijanja, odrekla imena i prihvatila da se ubuduće zove Sjeverna Makedonija, kao i da neke ličnosti iz istorije više ne „prisvaja” (recimo, Aleksandra Makedonskog). Ovaj sporazum, koji je duboko podijelio makedonske građane, na Zapadu su ocijenili kao „istorijski” i predstavljen je kao ključ za otvaranje evrointegracija Makedonije, do čega, naravno, još nije došlo,“ konstatuje Nikovski.
Tu, naravno, kaže on, nije kraj odricanja, pa se tako u pritiske na Makedoniju uključila i Bugarska, čija je vlada usvojila dokument kojim se definišu uslovi za pregovore Sjeverne Makedonije s EU.
„Po tome, Sjeverna Makedonija treba da prihvati da je makedonski jezik „derivat bugarskog jezika” (Grci su makedonski jezik priznali), da rehabilituje žrtve komunizma i u istorijskim čitankama izbriše označavanje Bugara kao fašističkih okupatora, da se odrekne nekih istorijskih ličnosti koje smatra svojim, poput Goce Delčeva, značajnih događaja u istoriji poput Ilindena, jer su svi oni bugarski,“ dodaje Nikovski.
Što se tiče zastave, do 1991. godine je Republika Makedonija, kao dio SFRJ, koristila crvenu zastavu sa žuto-uokvirenom zvijezdom u gornjem lijevom uglu. Poslije proglašenja nezavisnosti, odlučili su da promijene zastavu, te su godinu dana kasnije usvojili „Sunce iz Vergine“ kao nov nacionalni simbol.
Ovo Sunce je bilo nazvano po grčkom gradu gdje je ovaj simbol otkriven u antičkoj Makedoniji, današnjoj Grčkoj. Upravo je zbog toga došlo do novog diplomatskog sukoba između Grčke i Sjeverne Makedonije. Prespanskim dogovorom je dogovoreno da se „Sunce iz Vergine“ skloni sa svih javnih mjesta, što je i učinjeno.
(Sputnjik Srbija)
