Priština sprema potjernice za 11 Srba sa barikada, još 50 postupaka je u toku, Beograd podsjeća Brisel i Vašington na garancije da ljudi sa barikada neće biti gonjeni, Srbi sa KiM pred novom nevoljom jer su, manje-više, svi odrasli na barikadama.

„Ako sklonimo barikade, loviće nas kao zečeve.” Kada je 28. decembra 2022. godine na sastanku sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Raški, Aleksandar Filipović, bivši šef operative tzv. kosovske policije za region Sjever, izgovorio ovu rečenicu, Srbi koji su u to vrijeme u mjestu Rudare kraj Zvečana držali barikadu znali su dobro da je njihov sugrađanin i sunarodnik i više nego u pravu.

„Ako sklonimo barikade, zaista, loviće nas kao zečeve“, bilo je opšte uvjerenje ljudi te večeri na barikadi u Rudaru.

A kada su dva dana kasnije, 30. decembra, uklonjeni i posljednji šatori sa Rudara, posljednja burad puna žara oko kojih su se tri prethodne sedmice ljudi grijali, kada su sa magistrale uklonjeni teški kamioni i put pripremljen za otvaranje, rijetki Srbi koje smo tog jutra zatekli na Rudaru nekako su znali, šta više – bili su uvjereni, sigurni, da su to posljednje barikade na sjeveru, da ih zadugo neće biti.

Naslućivali su kraj jednog perioda, jednog dijela svojih života u kojem su itekako pružali otpor Prištini, u kojem su barikade, ne njihovom voljom, nego mukom, postale način njihovog života…

Dva dana ranije, na sastanku u Raški, predsjednik Srbije rekao je da u „papirima imamo“ da neće biti procesuiranja ljudi koji su bili na barikadama. Uz to, dodao je i izjavu KFOR-a o „nedopuštanju ulaska kosovskih snaga na Sjever bez odobrenja srpskih gradonačelnika“.

„Mi sada nedvosmisleno imamo na papiru napisano da ljudi sa barikada neće biti proganjani. Za ovu riječ ‘barikade’ borili smo se cijelu noć da niko ko je bio na njima ne može da bude procesuiran – cijelu noć“, rekao je Vučić te noći u Raški, dodajući da je „svaki dan mira koji kupimo – život i šansa više za budućnost“.

Na sastanku sa predstavnicima Srba sa KiM, predsjednik Srbije rekao je i da „niko Srbe ne može da lovi kao zečeve, iako bi to voljeli“.

„Ako krenu pa uhvate jednog od nas ili dvojicu kao zečeve, nema više zečeva – ti zečevi postaju vukovi“, dodao je Vučić odgovarajući Filipoviću, navodeći da bi, u slučaju da dođe do scenarija o kojem govori bivši šef operative za region Sjever, to bio kraj svake priče – da više ne bi bilo nijednog sporazuma, ni razgovora o tome, niti garancija.

Dve i po godine kasnije, 18. juna ove godine, Osnovni sud u Prištini, kako je saopšteno, odobrio je zahtjev Specijalnog tužilaštva iz Prištine za izdavanje lokalne i međunarodne potjernice za 11 Srba u okviru istražnih radnji koje se preduzimaju u slučaju postavljanja barikada u četiri sjeverne opštine 2022. godine.

Prije nekoliko dana reagovao je zvanični Beograd koji je uputio pismo UNMIK-u, kojim ovu međunarodnu misiju poziva da, na osnovu Memoranduma o razumijevanju između Interpola i UNMIK-a, preduzme sve neophodne mjere kako bi se osiguralo da se sve istrage, saslušanja, optužnice ili hapšenja koja se odnose na mirne proteste i barikade tokom 2022. godine hitno obustave, prenio je portal Kosovo onlajn.

Po tim navodima, „od UNMIK-a se očekuje da preduzme mjere kako bi se situacija na terenu uskladila sa uvjerenjima prištinskih vlasti koja su data Evropskoj uniji i SAD 2022. godine u vezi sa neprocesuiranjem pojedinaca zbog mirnih protesta i barikada“.

Mnogo prije očekivanog, a malo vjerovatnog odgovora međunarodnih misija na KiM, na to pitanje odgovorio je još u noći 28. decembra 2022. godine na sastanku u Raški policajac Aleksandar Filipović.

„Kakve god garancije dali ovi sa Zapada, znamo kako su ih lako gazili. Nijednog slova se nisu pridržavali“, doslovce je te večeri rekao Filipović.

Šta se od uklanjanja posljednje barikade na sjeveru, 29. i 30. decembra 2022. godine, dogodilo na KiM, najbolje su na svojim leđima osjetili tamošnji Srbi.

Nedjelju kasnije, preko mosta u Bošnjačkoj mahali na Sjever su u velikoj koloni došle dodatne snage specijalaca, zaposjednute su raskrsnice od Bošnjačke mahale do naselja Tri solitera i Malog Zvečana, oko Sjeverne Mitrovice postavljen je čelični obruč.

Krajem aprila održani su lokalni izbori koje su Srbi bojkotovali, ali to nimalo nije smetalo Kurtiju da u četiri opštine na Sjeveru instalira svoje gradonačelnike. Krajem maja 2023. Srbi su istjerani iz zgrada opština u Zubinom Potoku, Leposaviću i Zvečanu – uz pendreke, batine, jedan Srbin je ranjen tokom sukoba u Zvečanu…

Novi gradonačelnici su se u međuvremenu zaista potrudili da, ako ništa drugo, zabrane izgradnju kuća i stanova za srpske povratnike na sjever KiM, a da intenziviraju izgradnju kuća za Albance.

Usledilo je zatvaranje srpskih institucija na Sjeveru – pošta, banaka. U međuvremenu, patrole kosovske policije, mic po mic, stigle su do samog spomenika Knezu Lazaru u Sjevernoj Mitrovici. Srbi u centru tog i ostalih gradova i sela na Sjeveru sada liježu i bude se sa specijalcima s dugim cijevima pod prozorom.

Izgrađene su nove vojne i policijske baze, otvorene nove stanice policije, oteti novi hektari zemlje od Srba. Kurti se prije par nedjelja pohvalio da su na Sjeveru stvoreni uslovi u kojima barikada više neće biti.

Počelo je otimanje srpskih lokala na šetalištu u Sjevernoj Mitrovici, nastavljeno i pojačano hapšenje Srba – zbog „ratnih zločina“, zbog „ugrožavanja ustavnog poretka Kosova“, zbog ugrožavanja međunarodnih predstavnika i kosovskih policajaca, odnosno, zbog učešća na barikadama krajem 2022. i ranije.

Aleksandar Filipović i Srbi sa Sjevera još krajem 2022. godine nedvosmisleno su odgovorili šta misle o međunarodnim garancijama da neće biti hapšenja ni procesuiranja Srba zbog učešća na barikadama.

Beograd sada i zvanično traži odgovor na to pitanje – da li se, kada Brisel kaže da se „sve obaveze iz dijaloga moraju sprovesti“, to odnosi i na garancije Brisela i Vašingtona iz decembra 2022. godine?

Da li je u pitanju samo nemoć Brisela i Vašingtona da Kurtiju stanu na rep, ili i nešto drugo? Prećutna dozvola Kurtiju da i ovom vrstom pritiska natjera Srbe da se sele sa KiM?

Sam Kurti je 30. decembra 2022. godine, dok se spremalo otvaranje magistrale kroz Rudare, rekao da je „jedina garancija koju smo dali ono što je ministar unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja već rekao – da vlada i policija Kosova nemaju liste za hapšenja“.

„Nemamo liste ljudi koje pratimo ili procesuiramo“, rekao je Kurti i još tada ostavio ovo pitanje sasvim otvorenim.

Osim 11 potjernica za Srbima zbog barikada, Priština vodi istragu protiv još 50 osoba – Srba, naravno – zbog krivičnih djela koja obuhvataju „ometanje službenog lica u obavljanju službene dužnosti, pozivanje na otpor i pridruživanje neustavnim aktivnostima“.

I ostali Srbi sa Sjevera sada se pitaju kada će doći na red, jer svi oni, manje-više, odrasli su na barikadama.

Sve se ovo dešava uprkos činjenici da je u zajedničkom saopštenju EU i SAD od 28. decembra 2022. godine, koje se odnosilo na tadašnje tenzije na Kosovu, između ostalog stajala i rečenica:
„Pozdravljamo uvjeravanja rukovodstva Kosova kojim se potvrđuje da ne postoje spiskovi kosovskih Srba za hapšenje ili krivično gonjenje zbog učešća u mirnim protestima/barikadama.“

Da li će međunarodne misije, zapadne ambasade i zemlje Kvinte reagovati nakon pisma Beograda i potjernice Prištine za 11 Srba?
Mogu li započeti procesi biti obustavljeni na osnovu garancija Brisela i Vašingtona iz decembra 2022. godine?

Dosadašnje iskustvo s vladom Albina Kurtija i tzv. pritiscima Zapada govori da od toga nema mnogo koristi.

Docent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sjevernoj Mitrovici, Duško Čelić, nedavno je za Kosovo onlajn izjavio da bi potjernice koje je Specijalno tužilaštvo u Prištini izdalo za 11 Srba mogle da budu poništene ako bi Vašington i Brisel podsjetili Prištinu da je 2022. godine pružila uveravanja da ne postoje spiskovi za hapšenja.

Prema njegovim riječima, čak i da je Beograd tada dobio samo usmene garancije od Amerike i EU da neće biti represivnih mjera protiv učesnika barikada – a upravo na osnovu tih garancija barikade su uklonjene – pravno gledano, ne postoji nijedan razlog da se te garancije ne poštuju.

Ipak, kako upozorava Milica Andrić Rakić, programska menadžerka NVO Društvena inicijativa, to što nije riječ o formalnim garancijama, ne obavezuje novu administraciju u SAD, što situaciju čini posebno neizvjesnom za ljude koji su tada bili na barikadama.

„Vjerujem da postoje drugi diplomatski mehanizmi koji bi mogli da pomjere stvari i stabilizuju situaciju, ali stvar je u tome da ni EU ni SAD trenutno nisu spremni da ulože više sredstava i diplomatskih napora. Već više godina je jasno da količina diplomatskih pritisaka koje su spremni da ulože u pitanje Kosova i Srbije – jednostavno nije dovoljna“, rekla je Andrić Rakić.

Gogić: Obećanje ludom radovanje

I politikolog Ognjen Gogić, govoreći na istu temu, ocjenjuje da obećanja i garancije iz 2022. godine danas vjerovatno ne znače mnogo, niti pravno važe, jer nije učinjeno ništa da budu uvedene u pravni sistem Kosova.

U suštini, kako smatraju mnogi sagovornici, Brisel i Vašington ili neće, ili ne mogu da obuzdaju Kurtija, dok Srbi sa Sjevera – sada, kao i krajem 2022. godine – jasno osjećaju šta zapravo znače „međunarodne garancije“.

„Obećanje ludom radovanje. Kada se daju takve garancije, one moraju što prije da se pretoče u neke pravne norme,“ kaže politikolog Ognjen Gogić za Kosovo onlajn, podsjećajući da sve drugo ostaje samo na nivou riječi koje ne obavezuju.

„Mogla je da postoji, recimo, opšta amnestija od krivičnog gonjenja za učešće u barikadama, i da nadležne institucije na tzv. Kosovu usvoje neki pravni akt kojim bi se ta garancija formalizovala. Sve mimo toga, kako se pokazalo, jeste prazno obećanje,“ navodi Gogić.

On dodaje da ne vjeruje da se sada već pokrenuti postupci mogu zaustaviti, jer ih više ne kontroliše politička volja, već sudski aparat, i da bi bilo kakvo obustavljanje zahtijevalo jak politički pritisak spolja – što trenutno izostaje.

Pravo je pravo, diplomatija je diplomatija, garancije su garancije, a sila je sila. Ono što važi u civilizovanom svijetu, za Srbe na Kosovu, i to oni odavno znaju, ne važi. Za njih važi samo surova sila, važe pendrek Prištine, važe zatvori od Severne i Južne Mitrovice preko Prištine do Dubrave kraj Istoka.

A što se tiče barikada, reporter RT Balkan i danas pamti jutro 30. decembra na Rudaru i suze jednog Srbina, poznanika sa barikada sa Severa.

Dok je uklanjao šator sa proširenja pored puta, dva-tri puta se osvrnuo oko sebe, da ga neko ne sluša, i očiju punih suza mi je šapnuo: „Ovo je kraj naše slobode…“

(RT)
Tagovi

Pročitaj još

Vučić stigao u Tbilisi, Gruzija okićena hiljadama srpskim zastavama!

Vučić stigao u Tbilisi, Gruzija okićena hiljadama srpskim zastavama!
Macut doputovao u višednevnu posjetu Egiptu

Macut doputovao u višednevnu posjetu Egiptu
Sud u Prištini odredio pritvor do 30 dana petorici Srba uhapšenih u nedelju

Sud u Prištini odredio pritvor do 30 dana petorici Srba uhapšenih u nedelju