Piše: Jovan Markuš
Kada je kralj Nikola započeo vladavinu, Crna Gora nije imala ni jednog metra kolskog puta, a 1910. godine bilo je izgrađeno preko 465 km kolskih puteva i 26 mostova.
Trase, najvećim dijelom danas već modernizovanih drumskih puteva u Crnoj Gori, predstavljaju trase puteva izgrađenih upravo u doba knjaza i kralja Nikole.
Kao malo ko u njegovo vrijeme pokazuje izvanredan smisao za primjenu najnovijih tehničkih dostignuća.
Uvodi telegraf, telefon i radiostanicu, gradi malu električnu centralu, uvodi automobilski poštanski saobraćaj, započinje izgradnju luka Bar i Ulcinj, kao i luke na Rijeci Crnojevića, gradi prvu željezničku prugu u Crnoj Gori, uvodi parabrodski saobraćaj po Skadarskom jezeru; razmišlja o izgradnji pruge BeogradBar, o hidroenergetskom sistemu Tara – Morača, o otvaranju slobodne carinske zone u Baru itd.
O navedenom možete pročitati u knjizi ,,PEDESET GODINA NA PRESTOLU CRNE GORE 1860-1910.“ štampanoj na Cetinju 1910. g, koju je priredio tadašnji predsjednik Vlade dr Lazar Tomanović.
Predlog da se prvi autoput u Crnoj Gori nazove po kćerki kralja Nikole, princezi Kseniji, zato što je prva od ženskog svijeta u Crnoj Gori vozila automobil izgleda smiješno.
(Mišljenja i stavovi u rubrikama Kolumne/Drugi pišu nisu nužno stavovi redakcije portala Borba)

Ispravno … Vozila je automobil 🙂 a istorijski potpuno nebitna ličnost