Premijer Milojko Spajić najavio je formiranje robnih, ali i stabilizacionih rezervi koje će pomoći malim trgovcima da budu konkurentniji prema većim objektima. Spajić najavljuje i 20 odsto manje ugovora o djelu do kraja godine…Od naplate PDV-a očekuje oko milijardu 400 miliona eura prihoda što je, kako je kazao, tri puta više nego 2020-te. Komentarisao je i bojkot trgovačkih lanaca.
„Država je ograničila marže za ogroman broj proizvoda. Naišli smo na brojne načine na koje se trgovci dovijaju s cijenama, i lično sam podržao bojkot. Građani su u pravu, ali ne živimo u komunizmu gdje je država mogla da direktno reaguje. Reagovali smo onako kako smo mogli. Možemo još da odradimo robne rezerve i stabilizacione rezerve. Prvu verziju robnih rezervi imaćemo početkom aprila na Vladi“, najavio je Spajić.
Kaže da bi se na taj način, i uz stabilizacione rezerve, moglo doći do dugoročnog rješenja.
U osvrtu na današnje usvajanje budžeta, naglašava da je budžet sam po sebi tehnička stvar i tako bi trebalo da se posmatra.
„Međutim, on sadrži i politike izvršne vlasti i skupštinske većine, pa vidimo neke obrise kako ta ekonomska politika Vlade izgleda u praksi. Highlight je i odluka o srazmjernim penzijama. Kroz ES2 imali smo značajno povećanje penzija penzionerima kojima one nijesu povećane u januaru 2024. godine. Ponosan sam što su penzije u Crnoj Gori među najvećima u regionu. Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte“, naveo je Spajić.
Premijer navodi da oko milijardu i 400 miliona eura iznosi naplata PDV-a, što je tri puta više nego što smo naplaćivali 2020. godine.
„To je činjenica koja pokazuje koliko je bitno ko upravlja procesima. Vidite koliko smo napredovali kao država – disciplina je porasla. Kada je riječ o PDV-u, mjerili smo standardnu varijaciju, odnosno volatilnost, i PDV je najpouzdaniji izvor prihoda i najmanje volatilan“, istakao je Spajić.
On kaže da smo mi imali društvo u kojem nije postojao ekonomski pravac, a sada, kako kaže, postoji.
„Osim eksterne potrošnje, na koju treba polako da se prebacujemo, imamo i domaću potrošnju koja je na nikad višem nivou“, naveo je Spajić.
Govoreći o današnjoj sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost, Spajić kaže da je sjednica bila veoma konstruktivna.
„Bilo je riječi o dopuni Nacionalne strategije bezbjednosti u dijelu političkog uticaja organizovanog kriminala i proglašavanju transnacionalnih kartela za šverc droge terorističkim organizacijama, po uzoru na SAD. Sve će biti u skladu sa evropskim zakonodavstvom. Procijenili smo da postoji potreba i da su društvo i cijela država ugroženi od ovakvih organizacija te da je potreban odlučan odgovor cijele države“, istakao je Spajić.

Štq ćemo sa NVO špijunima folirantu? Ameri su im zabranili rad ako se ne registruju kao špijuni i zabranili financiranje !
Transnacionalni terorističke nas je problem sto djeluju u sistemu zato ovi iz uprave nek obuhvate i napisu pozivajući se na Trumpa sveobuhvatni. Zakon