Crnogorska opozicija koju predvodi Demokratska partija socijalista i dalje, već 36 dana, drži u blokadi Skupštinu Crne Gore koja, pored ostalog, ne uspijeva da održi raspravu i izglasa više nego važan zakon o budžetu za 2025. godinu.

Poslednji pokušaj održavanja sednice bio je u utorak, 21. januara, kada su, kao i u prethodnih nekoliko puta, poslanici opozicije sa DPS-om na čelu odmah po otvaranju sednice ustali sa svojih mesta, stali ispred stola za kojim sede predsjednik Skupštine Andrija

Mandić i potpredsjednici, i tako, na silu spriječili održavanje sjednice.„Vidite u kakvim uslovima radimo, a treba da raspravljamo o važnoj stvari. Autoritet parlamenta se dovodi u pitanje“, rekao je Mandić koji je najavio da će poslanicima koji su spriječili održavanje sjednice pismenim putem dostaviti kaznene mjere.

Crnogorski parlament u blokadi je još od 20. decembra prošle godine a glavni zahtjev opozicije, bez čijeg ispunjenja neće, kako su najavili, dozvoliti održavanje sednice, jeste da Skupština poništi raniju odluku o razrešenju, odnosno penzionisanju sudije Ustavnog suda Crne Gore Dragane Đuranović iz decembra prošle godine, koju su oni ocijenili kao „ustavni puč“.

Dragana Đuranović je, inače, dok je bila kandidat za sudiju Ustanovog suda, na jednoj od sjednica Ustavnog odbora Skupštine CG saopštila da je član DPS-a i da zakon ne zabranjuje da sudija Ustavnog suda bude član političke partije.

Predsjednik Parlamenta Andrija Mandić pozvao je početkom ove nedelje opoziciju na razgovor o načinima da se kriza razreši, ali je taj poziv odbijen.

„Ustavni sud deluje kao četvrta grana vlasti, i ima mogućnost da preispituje i izvršnu i zakonodavnu i sudski vlast, a vi ste atakom na ustavni sistem izvršili atak na državni sistem u Crnoj Gori“, rekao je poslanik DPS-a Andrija Nikolić, objašnjavajući zašto su odbili sastanak sa Mandićem.

Nikolić je dodao i da „suspendovanjem jednog sudije, Radomira Gogića, i druge sutkinje Dragane Đuranović, skupštinska većina dovela Ustavni sud u blokadu“.

Osim poništavanja odluke o penzionisanju sudije Dragane Đuranović, opozicija traži i potpisivanje sporazuma sa vlastima da se neće menjati Ustav u oblasti identitetskih pitanja, kao ni Zakon o crnogorskom državljanstvu.

Zapadni mediji javili su ovih dana iz Crne Gore da „promene Ustava koje se tiču službenog jezika i liberalizaciju sticanja crnogorskog državljanstva traže stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta koje predvodi Andrija Mandić“ i dodaju da „oni traže da srpski jezik bude službeni čime bi se izjednačio sa crnogorskim“, dok bi „liberalizacija dobijanja državljanstva omogućila građanima susjednih država da postanu crnogorski državljani“.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, u razgovoru za RTCG objasnio je da je sa poslanicima opozicije, odnosno DPS-a želio da razgovara o rešenju blokade Skupštine, ali da, „nažalost, takvog sastanka nije bilo“.

„Ja ne želim da budem kao moji prethodnici, da hapsim poslanike opozicije, da im ne dozvoljavam da glasaju, i da ih trpam u marice, a ja za dva minuta mogu da donesem takvu odluku. Ja to ne želim da radim a opozicija mora da zna da većina ima odgovornost za napredak Crne Gore ka EU“, rekao je Mandić.

Dodao je da još uvijek nije izrekao mere poslanicima koji blokiraju rad Skupštine i da će svoje odluke najprije saopštiti njima.

„Poslovnik takođe predviđa da poslanici koji su udaljeni sa sjednice imaju pravo da učestvuju u glasanju. Kada smo se suprotstavljali Zakonu o slobodi vjeroispovesti nas su pohapsili i završili glasanjem bez našeg prisustva što je suprotno Poslovniku. Ja ne želim da ga kršim. Ljudi treba da učestvuju u glasanju ali se još uvijek nisam opredijelio koja će to mjera biti“, riječi su Mandića koji je još jednom ponovio kako je uvjeren „da je svaki kompromis dobar za Crnu Goru“.

Ministar finansija Crne Gore Novica Vuković izjavio je na sjednici skupštinskog Odbora za finansije da „neusvajanje budžeta za 2025. godinu zaustavlja zaduživanje“, a da je „servisiranje obaveza u narednom periodu nemoguće“.

Dodao je da će plate i penzije biti isplaćivane iz tekućih prihoda do trenutka kada počnu da dospijevaju dugovi.

„Kreditni ugovori su formulisani tako da, ukoliko ne platimo jednu ratu dospijeva kompletan dug. Ukoliko za auto-put ne bismo isplatili jednu ratu, dospjelo bi 650 miliona“, rekao je Vuković objašnjavajući da ove godine na isplatu dospeva 820 miliona evra, do toga 500 miliona u aprilu.

Iz Pokreta Evropa sad rečeno je da je najveće zaduženje zemlje iz vremena kada ja na vlasti bio DPS, i da vraćanje dugova sabotiraju isto oni koji su zadužili državu.

(RT BALKAN)

Tagovi