Pavlović: Ako bi članice EU dozvolile Hrvatskoj da nam nametne dodatne uslove, to bi predstavljalo opasan presedan i diskriminaciju Crne Gore

U svjetlu pogoršanja odnosa između Crne Gore i Hrvatske, neophodno je da naša politička elita konačno definiše pravac državne politike, poručio je politički analitičar Feđa Pavlović.

„Pitanja koja opterećuju odnose naših država decenijama su gurana pod tepih i bilo je, zapravo, pitanje trenutka kada će doći na dnevni red. Taj je trenutak po svemu sudeći nastupio i mi više nemamo luksuz da glavu zabijamo u pijesak, izjavio je Pavlović, nastavljajući:

„Sve je jasnija namjera hrvatskih vlasti da nam rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja – onako kako su ih oni definisali – nametnu kao uslov za članstvo u Evropskoj uniji. To jest, da nas pod prijetnjom blokade pristupnih pregovora natjeraju da prihvatimo njihove zahtjeve koji se, između ostalog, tiču vlasništva nad brodom “Jadran”, isplate ratne odštete, statusa hrvatske manjine, imena gradskog bazena u Kotoru i onoga što je daleko najznačajnije: razgraničenja na Prevlaci. Ti su zahtjevi jasno naznačeni i u Memorandumu HAZU iz 2022. i u non-pejperu iz decembra 2024“, rekao je Pavlović.

Prema njegovim riječima, „namjera Zagreba da članstvo Crne Gore u EU uslovi rješavanjem graničnog spora razumljiva je sa stanovišta hrvatskih nacionalnih interesa, ali se kosi sa osnovnim principom evropskih integracija, koji nalaže da članstvo neke zemlje u EU zavisi od njene sposobnosti da zadovolji kopenhaške kriterijume“.

„Ako bi ostale članice EU Hrvatskoj dozvolile da nam u tekućem procesu pregovora nametne svoje dodatne uslove – uslove koji nemaju nikakve veze sa kopenhaškim kriterijumima – to bi predstavljalo tešku diskriminaciju Crne Gore i opasan presedan“, istakao je Pavlović u objavi na društvenoj mreži X.

Potom je i obrazložio.

„Diskriminaciju – zato što su brojne države koje su danas članice EU ušle u EU sa neriješenim teritorijalnim sporovima. I Grčka i Španija i Kipar i Slovenija i Rumunija i Estonija i Letonija… i sama Hrvatska. Po kom se osnovu od Crne Gore može tražiti nešto što se u prošlosti nije tražilo drugima?“, upitao je Pavlović, pa nastavio:

„Presedan – zato što bezmalo sve zemlje koje su trenutno kandidati za članstvo u EU imaju otvorena teritorijalna pitanja koja su za njih od egzistencijalne važnosti i čije je razrješenje teško zamislivo. Zamislite kako bi u Moldaviji (ili recimo u Ukrajini) reagovali kada bi Brisel legitimisao praksu po kojoj pojedine države članice mogu da u svakom trenutku zaustave tok pristupnih pregovora na konto neriješenih teritorijalnih sporova“, rekao je Pavlović.

Za kraj je dodao:

„Ovi razlozi daju nam za pravo da i pred susjedima i pred evropskim partnerima insistiramo na razdvajanju procesa pristupnih pregovora i procesa rješavanja graničnog spora. Naše šanse da za ovaj stav pridobijemo podršku evropskih partnera zavisiće koliko od snage naše argumentacije, toliko i od odlučnosti koju budemo pokazali. Zato je važno da prilikom zauzimanja državnog stava urbi et orbi jasno stavimo do znanja da nećemo odustati od odbrane državnih interesa u pitanju razgraničenja na Prevlaci. Formu u kojoj bi se državna politika u ovoj stvari mogla izraziti daje institut skupštinske rezolucije – rezolucije oko koje, imajući u vidu značaj granice na Prevlaci za dugoročnu bezbjednost Crne Gore, ne bi trebalo da bude partijskih neslaganja“, zaključio je Pavlović.