Krstovdan se vezuje za Bogojavljenje i krštenje Isusa Hristosa, kao i za dan posvećen Svetom Jovanu Krstitelju, koji je Hrista krstio u rijeci Jordan.

Krstovdan se slavi uvek uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike. U kalendaru nije obilježen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji se slavi 27. septembra kao uspomenu na pronalaženje Časnog Krsta na kome je Gospod razapet. Ovog dana u hramovima se obavlja i čin vodoosvećenja, piše na portalu Srpske pravoslavne crkve.

Prvi je posni dan posle Božića, i strogo se posti. Ako padne u subotu (kao što je danas) ili nedjelju, tada može na ulju. U nekim djelovima Srbije, danas se jede preostali pasulj koji se jeo za Badnje veče.

Narodni običaji i vjerovanja

Vjeruje se da se na danas ukrštaju svi vjetrovi, a onaj koji nad‌jača ostale najčešće će duvati tokom cijele godine.

Narodni običaji nalažu da se ne ide rano u krevet, nego se čeka ponoć i onda se pogleda u nebo i zamisli želja koja će biti uslišena.

Neki smatraju da je dobro da se opere veš i raspremi kuća.

Dani od Božića pa zaključno s Krstovdanom, prema vjerovanju, predstavljaju i mjesece u godinu koja dolazi, pa kakvo je vrijeme kog dana takvav će biti u mjesec. Ako je na Krstovdan oblačno i hladno i zima će biti ledena i sa snijegom.

(RT Balkan)

Tagovi