Završena je još jedna burna godina, a crnogorski građani su ponovo svjedočili velikim promjenama. Društveno-političkih dešavanja u Crnoj Gori nikad ne fali, što smo vidjeli i u proteklih 12 mjeseci. Bilo je mnogo uspona i padova, ali najvažnije je da nam je Crna Gora ostala nezavisna i suverena, što je i tokom 2024. godine bio glavni izvor briga za pojedine političare i dio građana.
Da ne bismo dužili sa uvodom, u nastavku možete pročitati koji su to događaji obilježili 2024. godinu, prvenstveno u Crnoj Gori.
JANUAR: Izabran Vrhovni državni tužilac
Nakon mnogo čekanja i peripetija, Milorad Marković izabran za vrhovnog državnog tužioca Crne Gore, glasovima 61 poslanika.
Započeto rušenje Lamele C
Rušenje jedne od tri zgrade u naselju Zabjelo, koje je gradila firma „PS Gradnja“ započeto je 11. januara. Mehanizacija i radnici su bili na licu mjesta.
Zbog rušenja su tog jutra bez struje i vode ostali stanari susjednih lamela. Srušeni su pojedini zidovi u potkrovlju.
U jednom trenutku intervenisala je i Hitna pomoć i ukazala pomoć za tri osobe koje su se nalazile u zgradi
Rušenje je obustavljeno oko 13:30 istog dana.
Izgradnja spornog stambenog bloka investitora “PS Gradnja”, poznatog kao lamele B, C i D, počela je 2017. Lamele su izgrađene na urbanističkim parcelama 130 i 51 i doslovno su naslonjene na objekat “V&B Investa” (UP 46), koja je useljena 2016. godine.
Iz tadašnje Uprave za katastar i državnu imovinu u decembru 2021. kazali da je stambena zgrada investitora “PS gradnja” u naselju Zabjelo upisana u katastar na osnovu zahtjeva te firme i, pored ostalog, građevinske dozvole iz 2014, koja je izdata za garaže u suterenu objekta. Rekli su tada i da za prizemlje, pet spratova i mansarde takva dozvola nije izdata.
Vlasnici „PS Gradnja“ su braća Petričević, Bojan i Dejan koji su već bili poznati pravosudnim organima zbog više krivičnih djela koja su počinili prehodnih godina.
Zvicer i ekipa kupovali glasove za DPS
Isplivali transkripti razgovora za Skaj aplikacije, da su vođa kavačkog klana Radoje Zvicer kao i pripadnici tog klana kupovali glasove i agitovali za Demokratsku partiju socijalista uoči parlamentarnih izbora 2020. godine, a taj Kotoranin poručivao je da će spiskove “donijeti direkt Milu (Đukanoviću)”.
FEBRUAR: Milatović napustio PES
Veliki potres na crnogorskoj političkoj sceni dogodio se 24. februara, kada je Jakov Milatović odlučio da podnese ostavku na sve funkcije u Pokretu Evropa sad. Nedugo zatim iz Pokreta je isključen bivši ministar pravde Andrej Milović.
Milatovićeva odluka je dovela do cijepanja ovog pokreta i na lokalnom nivou u Podgorici, gdje je pet odbornika kasnije osnovalo Pokret za Podgoricu.
Uhapšen „Bemaxovac“
Tokom istog mjeseca (19. feburara) Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je udarilo na jednog od ključnih (navodno) igrača duvanske mafije u Crnoj Gori, jednog od vlasnika Bemax-a, Aleksandra Aca Mijajlovića.
On je uhapšen zajedno sa još desetak lica među kojima su bili službenici Ministarstva unutrašnjih poslova.
Građani svjedočili cirkusu na Odboru za bezbjednost
Od stanova preko droge u autu, djevojke kao bezbjednosno interesantna lica i muzičke preferense političara.
Glavni akteri su bili šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković i ministar pravde Andrej Milović. Razmijenjene su teške optužbe, da je Predrag Šuković trgovao stanovima na sumnjiv način i da je imao poslovne kombinacije sa izvjesnim Rusom, a na drugoj strani da je Andreju Miloviću (bivša) djevojka bezbjednosno interesantno lice koje je nekada bilo u vezi sa jednim šefom organizovane kriminalne grupe i da je tražio od bivšeg direktora Uprave policije da se njeno ime skine sa spiska zabrane ulaska u Srbiju.
Ubistvo u Baru
Ubistvo Edmonda Mustafe koji se dovodio u vezu sa škaljarskim klanom dogodilo se 27. februara. Dino Ibrahimović je ispalio smrtonosni hitac.
BORBA je ekskluzivno objavila transkripte razgovora, prvenstveno između Vesne Medenice i Ranka Lazovića. Oni su naime razgovarali 14. avgusta 2020. godine o potencijalnom puštanju na slobodu Mustafe kako bi pomogao DPS-u u finišu izborne kampanje.
Spajić obećao sprovođenje programa „Evropa sad 2“
On je poručio da će podnijeti ostavku ako prosječna plata ne bude 1000, a minimalna 700 evra.
MART: Nekako s proljeća
Novljani spalili „Androsera Nikolaidesratisa“
Spaljivanje karnevala dugogodišnja je tradicija bokeških gradova, i neizostavna je prilikom kotoroskog karnevala.
U okviru spaljivanja, lokalno stanovništvo pokušava da se na ironičan i šaljiv način suoči sa stvarnošću.
Na fotografijama koje su objavljene na društvenim mrežama, za oko je zapala jedna „lutka“. Novljani su, naime, spalili tzv. Androsera Nikolaidesratisa.
Nikolaidis je ranije u jednoj kolumni nazvao Herceg Novi „baljegom“ od grada, pa se čini da su mu Novljani na ovaj način odgovorili.
Protesti na Cetinju
Tenzije su ispratile početak proljećnog saziva Skupštine Crne Gore na Cetinju.
Do nereda je došlo na protestu na Cetinju. Okupljene pristalice Demokratske partije socijalista napale su jajima, petardama i topovskim udarima poslanike koalicije „Za budućnost Crne Gore“.
Došlo je i do dobacivanja građana predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, gdje su mu psovali pokojnu majku „četničku“ i poručivali da mu nije mjesto na Cetinju kao i da je izdajnik.
„Mandiću j….. ti sve, četnicki s…., nije ti mjesto izdajnice na Cetinje…“, poručivali su esktremisti.
Sukob Demokrata i PES-a oko direktora policije i njihova uslovna podrška Vladi
Vruća tema u martu mjesecu je bio i izbor vršioca dužnosti direktora policije. I pored činjenice da za v.d. status nije potrebno raspisivati konkurs, već ga Vlada samo bira na šest mjeseci dok ne izabere direktora policije u punom mandatu, čitav proces ispratile su brojne kontroverze.
Epilog je da nije na Vladi prošao predlog ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, da to bude Lazar Šćepanović, već je Vlada ovlastila premijera Milojka Spajića da izabere šefa policije. On je za vršioca dužnosti postavio Aleksandra Radovića.
Čitava priča dovela je i do zakazivanja sjednice Predsjedništva Demokrata na kojoj je zaključeno da će svoju podršku Vladi oročiti do ljeta, do dolaska IBAR-a, te da će nakon toga izanalizirati rad Vlade te odlučiti nastavljaju li da daju podršku ili ne.
DPS-u nije prošao predlog za smjenu Mandića
27 poslanika je bilo za smjenu, 44 poslanika je bilo protiv, dok je jedan listić bio nevažeći. Prema tome, Mandić je ostao na čelu najvišeg zakonodavnog doma.
Maja Vukićević osvjetlala obraz Crne Gore
Funkcionerka DNP-a Maja Vukićević glasala je protiv prijema lažne države Kosovo u Savjet Evrope, a uoči glasanja kazala da se nije konsultovala sa konstituentima vlasti jer se ni oni nisu konsultovali sa njenom strankom prilikom donošenja nekih odluka.
Ona je rekla da aplikaciju lažne države Kosovo za članstvo u SE vidi problematičnom iz više razloga, a prvi je “što se radi o teritoriji koja je još sporna”, jer je ne priznaje više od polovine zemalja članica Ujedinjenih nacija, a takođe ni nekoliko zemalja EU, poput Grčke, Španije, Kipra, Rumunije i Slovačke.
APRIL: „Marica“ pokupila Katnića i Lazovića
Bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšeni su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, koje ih sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.
Abazović otkrio ko je navodno stajao iza portala UDAR
Lider URE i bivši premijer Dritan Abazović dao je izjavu pred Osnovnim sudom u Podgorici i kazao da je administrator portala „udar.me“, prema njegovim operativnim saznanjima, bio Filip Đuranović, tadašnji službenik ANB-a.
Abazović je kao sjedok pred sudom kazao da su materijali koje je prikupljala ANB tajnom pratnjom završavali na portalu „Udar“.
Abazović je kazao da je na čelu tajne pratnje bio Srđan Pavićević, a da je vrlo indikativno da je u vremenu kada su nastale sporne objave ANB često posjećivao tadašnji ministar odbrane Predrag Bošković.
Preminuo Brano Mićunović
Za pojedince je ovaj Nikšićanin bio kriminalac i „gospodar Crne Gore“, bez čijeg odobrenja se nije mogao završiti nijedan ozbiljan posao u sivoj zoni, a povezivan je sa Milom Đukanovićem, kojem je navodno pomagao u opstanku na vlasti.
Crnoj Gori izručen Duško Knežević
Odbjegli biznismen i jedan od bivših glavnih saradnika, a potom arhineprijatelj Mila Đukanovića, izručen je 30. aprila.
Knežević, koji je nekada važio za jednog od glavnih saradnika i finansijera DPS-a se u drugoj polovini prošle dekade oštro sukobio sa tom partijom kao i sa njenim doskorašnjim predsjednikom Milom Đukanovićem nakon čega se upustio u avanturu političke diskreditacije i rušenja režima DPS-a.
Od Prvog miliona, pa preko Prve banke, afere Koverta, najavljene Plave torbe, kastodi računa do „ničije kuće“, brojne su bile afere koje je Knežević pokrenuo, a SDT na čelu sa Milivojem Katnićem, promptno odbacio. Tako je Knežević od 2019. godine bio u Londonu tvrdeći da se ne vraća u Crnu Goru sve dok su Milo Đukanović i Milivoje Katnić na bilo kakvim pozicijama odlučivanja.
MAJ: Crna Gora glasala ZA Rezoluciju o genocidu u Srebrenici
Generalna skupština UN-a u Njujorku izglasala je 23. maja rezoluciju kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na „genocid“ u Srebrenici. Za rezoluciju su bila 84 predstavnika, dok ih je 87 bilo protiv ili uzdržano. To, međutim, nije bilo dovoljno jer je Rezolucija zbirno imala dovoljno glasova da bude usvojena.
Crna Gora je bila jedna od država koje su podržale Rezoluciju u Ujedinjenim nacijama.
Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu
Grupa poslanika vlasti predala je 17. maja u skupštinsku proceduru Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu.
U predlogu je pisalo da su u Jasenovcu, u periodu od 1941. do 1945. godine, mučeni i ubijani Srbi, Jevreji, Romi, Hrvati i drugi narodi. Navodi se da 22. april treba da bude zvanično priznat kao dan sjećanja na genocid u Jasenovcu, koji će se obilježavati svake godine.
Predata inicijativa za izmještanje spomenika Mirku Petroviću iz centra Podgorice
„Pravni osnov za pokretanje ove inicijative utemeljen je u Zakonu o spomen obilježima član 10 stav 7 kojim je propisano da nije dozvoljeno podizanje spomen obilježja „…licu koje je u istoriji Crne Gore ili istoriji čovečanstva imalo negativnu ulogu…“ Naime, jedan od najmonstruoznijih zločina u istoriji Crne Gore, o čemu postoji bezbroj usmenih i pismenih svedočenja, jeste zločin–pohara koja je izvršena nad stanovništvom Kuča od strane regularne crnogorske vojske koju je predvodio Mirko Petrović, rođeni brat crnogorskog suverena Knjaza Danila I. U tom zločinačkom pohodu stradalo je više stotina nedužnih civila, uglavnom žena i djece, o čemu istorijski zapisi nedvosmisleno utvrđuju negativnu istorijsku ulogu vojvode Mirka Petrovića i njegovog brata knjaza Danila I“, kazali su iz Srpskog nacionalnog savjeta.
JUN: Izglasana Rezolucija o genocidu u Jasenovcu
Rezolucija o genocidu u sistemu logora Jasenovca, Dahau i Mathauzen izglasana je u Parlamentu Crne Gore 28. juna.
Kao predlagač, predsjednik parlamenta Andrija Mandić rekao je da sa ponosom može da kaže da je Crna Gora prva država na planeti koja se na ovakav način odnijela prema Jasenovcu.
„Ovo je rezultat naše ideje i našeg dogovora. Niko se nije miješao sa strane“, rekao je Mandić.
Većina opozicije nije bila u sali tokom glasanja. Nijesu glasale ni nezavisne poslanice Radinka Ćinćur i Jevrosima Pejović. Kao što je najavio, u sali u momentu glasanja nije bio ni Miodrag Laković iz PES-a.
EUforija može da počne: Crna Gora dobila IBAR!
Na Međuvladinoj konferenciji Crne Gore i Evropske unije (EU) 26. juna u Briselu je usvojen Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR).
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji čestitao je Crnoj Gori na ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja o vladavini prava.
“Proces proširenja uspijeva. Sada možemo početi sa mjerilima za zatvaranje. Naša posvećenost crnogorskom strateškom cilju članstva u EU je neupitna”, istakao je Varhelji.
Održavanju međuvladine konferencije, prethodila je procjena Evropske komisije (EK) koja je konstatovala da je Crna Gora ispunila privremene standarde, postigla dobar rezultat na nivou usklađenosti i napredovala u primjeni pravnih tekovina i standarda EU u poglavljima 23 i 24.
Rat klanova nastavljen na Cetinju, bomba usmrtila dvojicu
Crnogorska javnost bila je šokirana viješću da je 20. juna rat kotorskih klanova nastavljen. Eksplodirala je bomba na Cetinju i odnijela dva života i to lica koja su bliska škaljarskom kriminalnom klanu.
Ubijeni su Petar Kaluđerović i Dragan Roganović, a ranjeno je još troje od kojih jedna slučajna prolaznica.
Napad je izvršen, kako je navedeno, postavljanjem bombe na drvo.
Spajić pustio Milovića niz IBARske vode
Tadašnji ministar pravde Andrej Milović pozvao je predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića da predloži Skupštini da ga razriješi.
„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite predlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo“, istakao je on na konferenciji za medije 10. juna.
„Kao jedan od najodgovornijih subjekata za dobijanje i deblokiranje poglavlja 23, na žalost ili na sreću, niti sam bio pošteđen čak i od određenog broja ljudi koji su dio Pokreta Evropa sad, pokreta kojem sam do kraja februara mjeseca ove godine pripadao. Dok se odnosilo samo na mene i samo na moju partijsku poziciju Pokreta Evropa sad, nosio sam se sa tim, kao i sa nemalim posljedicama takvih kontinuiranih i organizovanih napada. Međutim, od nedavno, posljedice toga počeli su se osjećati direktno i zaposleni iz mog najbližeg tima saradnika u ministarstvu, a indirektno i ostali zaposleni“, dodao je iznevjereni Milović, jer je Vlada Crne Gore 6. juna na elektronskoj sjednici odlučila da njen predstavnik u radu parlamenta prilikom razmatranja predloga izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i o sprečavanju korupcije, bude potpredsjednik Vlade Momo Koprivica, a ne ministar Andrej Milović, kako je to bilo odlučeno zaključkom donesenim krajem maja.
Premijer Spajić je imao odgovor:
„…Imam potrebu da istaknem da od početka mandata Vlade istrajavam u stavu da ničija ministarska pozicija nije nepromjenjiva i trajna, i da će nakon žutih i crvenih kartona biti korekcija u sastavu Vlade. Bez obzira na ove okolnosti, Vlada kao i do sada, mora nastaviti rad punom parom, jačajući poziciju u očima međunarodnih partnera i obezbjeđujući unapređenje životnog standarda svim građanima“, naveo je Spajić.
Na kraju je dodao:
„Stoga ću, predlog za razrješenje ministra pravde shodno svojim ovlašćenjima predati Parlamentu u najkraćem roku, kako bi Vlada natavila da se posvećeno i odgovorno bavi ostvarenjem svojih ciljeva“
JUL: Odbačena optužnica za lažni državni udar
Svi optuženi u monitranom predmetu za navodni pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, oslobođeni su 12. jula presudom Višeg suda u Podgorici.
U slučaju poznatom kao „državni udar“ oslobođeni su optužbe lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević, njihov vozač Mihailo Čađenović, kao i dva ruska i više srpskih državljana.
U optužnici se navodi da su navodno dvojica Rusa organizovali kriminalnu grupu i vrbovali ostale članove radi nasilnog rušenja vlasti i proglašenja izborne pobjede DF-a i sprečavanja Crne Gore da pristupi NATO.
I njih dvojica su u ponovnom postupku oslobođeni.
Hrvatska proglasila Mandića, Kneževića i Bečića nepoželjnim
25. jula, Hrvatska je proglasila predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i poslanika Milana Kneževića nepoželjnim osobama, nakon što je Skupština Crne Gore usvojila rezoluciju kojom se priznaje genocid u logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata.
Obavljena rekonstrukcija 44. Vlade
Na sjednici Skupštine Crne Gore 23. jula povodom rekonstrukcije Vlade poslanici su izglasali razrješenje Andreja Milovića sa funkcije ministra pravde. Takođe i Janko Odović razrješen je sa funkcije ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, dok je Vladimir Martinović ostao bez fotelje ministra održivog razvoja i razvoja sjevera.
Nakon rekonstrukcije, 44. Vlada izgleda ovako:
- Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku – mr Aleksa Bečić,
- Potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama – dr Budimir Aleksić,
- Potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova – Ervin Ibrahimović,
- Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove – dr Filip Ivanović,
- Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj – Milun Zogović,
- Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju – mr Momo Koprivica,
- Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja – Nik Gjeloshaj,
- Ministar pravde – mr Bojan Božović,
- Ministar odbrane – Dragan Krapović,
- Ministar finansija – Novica Vuković,
- Ministar unutrašnjih poslova – Danilo Šaranović,
- Ministar javne uprave – mr Marash Dukaj,
- Ministarka prosvjete, nauke i inovacija – prof. dr Anđela Jakšić Stojanović,
- Ministar zdravlja – dr Vojislav Šimun,
- Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga – Naida Nišić,
- Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije – Damir Gutić,
- Ministarka kulture i medija – dr Tamara Vujović,
- Ministar pomorstva – Filip Radulović,
- Ministarka saobraćaja – Maja Vukićević,
- Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine – Slaven Radunović,
- Ministarka turizma – mr Simonida Kordić,
- Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera – Damjan Ćulafić,
- Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Vladimir Joković,
- Ministar energetike – prof. dr Saša Mujović,
- Ministar rudarstva, nafte i gasa – mr Admir Šahmanović,
- Ministar ljudskih i manjinskih prava – Fatmir Gjeka,
- Ministarka evropskih poslova – Maida Gorčević,
- Ministar sporta i mladih – Dragoslav Šćekić,
- Ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama – Ernad Suljević,
- Ministar dijaspore – Mirsad Azemović,
- Ministar bez portfelja, zadužen za odnose sa Skupštinom Crne Gore – Milutin Butorović.
Skraćen mandat Skupštini Glavnog grada
Pokret za Podgoricu, URA i DPS udruženim snagama srušili vlast u Glavnom gradu, pošto su 24. jula na sjednici Skupštine Glavnog grada glasali za skraćenje mandata Skupštini.
To je značilo i raspisivanje vanrednih lokalnih izbora za 29. septembar.
AVGUST: Crna Gora i Srbija na Olimpijskim igrama
Olimpijske igre u Parizu su održane od 26. jula do 11. avgusta, a sportisti iz Crne Gore i Srbije su otišli sa velikim snovima.
Crna Gora je nažalost ostala bez medalja, dok je Srbija uspjela da se okiti tri zlatne, i po jednom srebrnom i bronzanom medaljom.
Novak Đoković je osvojio zlato. Sa 37 godina postao je najstariji šampion na njegovim, verovatno, poslednjim olimpijskim igrama.
U spektakularnom finalu Olimpijskih igara u Parizu, savladao je Španca Karlosa Alkaraza 2:0 u setovima (7-6 (7:3) i 7-6 (7:2).
Zlato je osvojio i tandem u streljaštvu Zorana Arunović i Damir Mikec.
Vaterpolo reprezentacija Srbije je osvojila zlatnu medalju na Olimpijskim igrama (OI) u Parizu, nakon pobjede nad reprezentacijom Hrvatske od 13:11.
Srbija je osvojila olimpijski turnir u vaterpolu po treći put zaredom, nakon zlata u Rio De Žaneiru 2016. i Tokiju 2021. godine.
Košarkaši Srbije su bili bronzani u Parizu, nakon što su savladali Njemačku u meču za treće mjesto, rezultatom 93-83.
Malo im je falilo da umjesto za bronzu, igraju za zlato, ali košarkaši Sjedinjenih Američkih Država su u triler meču, nakon preokreta, slavili 95-91.
Milatović izgubio politički kompas
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kako su mjeseci odmicali postajao je neko drugi u odnosu na onog Jakova koji je Mila Đukanovića porazio na predsjedničkim izborima u aprilu 2023. Milatović je u početku pokušao sebe da predstavi kao predsjednika svih građana. Međutim, sa svoje predsjedničke pozicije otvoreno se uključio u izborni proces u Podgorici.
SEPTEMBAR: Građani Podgorice birali novu lokalnu vlast
Vanredni lokalni izbori u Podgorici održani su 29. septembra. Demokratska partija socijalista osvojila je 19 mandata, koalicija pokreta Evropa sad i Demokrata 14, koalicija „Za budućnost Podgorice“ 13, lista „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“ šest, Evropski savez tri, i Stranka evropskog progresa i pokret Preokret po dva mandata.
Predstavljen projekat „Velje brdo“
Premijer Milojko Spajić i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović su 21. septembra, u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore, predstavili program Vlade za rješavanje stambenih potreba građana pod povoljnim uslovima, kroz prezentaciju projekta radnog naziva “Velje brdo”.
Ministar je saopštio da će projekat napraviti prostor za još jedan grad, u kojem se može naseliti 41.000 stanovnika. Premijer je istakao da će stanove, po cijeni od 1.000 evra po kvadratu, prioritetno moći da dobiju oni koji nemaju riješeno stambeno pitanje.
Borin odlazak na vječni počinak
Bora Đorđević, frontmen grupe „Riblja čorba“, preminuo je 4. septembra u 72. godini. On je ranije primljen u bolnicu u Ljubljani s jakom upalom pluća. Bio je na terapiji antibioticima i na kiseoniku, a nakon nekoliko dana zbog pogoršanog stanja, stavljen je na respirator. Dugo se borio i s teškom bolešću.
OKTOBAR: Konačno objavljeni podaci sa popisa stanovništva
Nakon dugog čekanja, 15. oktobra su objavljeni podaci popisa stanovništva održanog tokom decembra 2023. godine. Prema rezultatima popisa, najviše građana Crne Gore nacionalno se izjasnilo kao Crnogorci – 41,12 odsto (256.436). Nakon njih slijede Srbi 32,93 odsto (205.370) dok se kao Bošnjaci izjasnilo 9,45 odsto građana (58.956).
Kao Albanci izjasnilo se 4,97 odsto građana (30.978), kao Rusi 2,06 odsto (12.824), a kao Muslimani 1,63 odsto (10.162).
Nije željelo da se izjasni 2,88 odsto građana ili 17.907.
Najviše stanovnika Crne Gore govori srpskim jezikom, njih 43,18 odsto. Slijedi crnogorski, kojim govori 34,52 odsto, a na trećem mjestu je bosanski, sa 6,97 odsto, saopšteno je iz Uprave za statistiku (Monstat).
Albanskim jezikom govori 5,25 odsto, ruskim 2,36 odsto, srpskohrvatskim 2,08 odsto.
Nije željelo da se izjasni 1,71 odsto.
Što se tiče vjeroispovijesti, najviše stanovnika Crne Gore se izjasnilo da su pravoslavci – 71,10 odsto (443.394). Nakon njih slijede pripadnici islamske vjeroispovijesti – 19,99 odsto (124.668), dok katolici čine 3,27 stanovništva (20.408), saopšteno je iz Uprave za statistiku (Monstat).
Kao ateisti se izjasnilo 2,29 odsto popisanih (14.260), a nije željelo da se izjasni njih 2,10 odsto (13.093).
Prema podacima sa popisa iz 2011. godine, pravoslavnih vjernika je bilo najviše – 72,07 odsto (446.858), drugi su bili muslimani – 19,11 odsto (118.477), potom katolici – 3,44 odsto (21.299), ateisti – 1,24 odsto (7.667), hrišćana – 0,24 odsto (1460), adventista – 0,14 (894)…
Agnostika je bilo 0,07 odsto (451), a Jehovinih svjedoka (145), protestanata (143) i budista (118) po 0,02 odsto.
U kategoriju ostali svrstano je 1,02 odsto popisanih (6.337), a nije željelo da se izjasni njih 2,61 odsto (16.180).
Ukupno je popisano 666.650 lica, no tu je uračunato i oko 44.000 crnogorskih državljana koji su na privremenom radu u inostranstvu, precizirao je.
Žene u prosjeku imaju 38, a muškarci 36 godina
Državljanstvo Crne Gore ima preko 93 odsto građana.
Prema preliminarnim rezultatima popisa, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine.
Balijagićev monstruozni zločin
Višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela, Alija Balijagić, počinio je dvostruko ubistvo u bjelopoljskom selu Sokolac. On je 25. oktobra ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj. Odmah nakon ubistva se dao u bijeg, a uhapšen je tek 21. novembra u selu Goleša kod Priboja, u Srbiji.
Đukanović pozvao Milatovića u koaliciju sa DPS-om
Nakon vanrednih podgoričkih izbora, bivši lider DPS-a je poslao javni poziv za saradnju listi „Za bolju Podgoricu-Jakov Milatović“, koju su činile Pokret za Podgoricu, GP URA i Pokret za promjene.
On je poziv uputio sa NATO-ovog 2BS samita u Splendidu.
Tom prilikom je pozvao Milatovića da pokaže hrabrost ukoliko želi da bude državnik i ne ponovi grešku koju je Milojko Spajić napravio prošle godine kada je odbio mogućnost da formira vlast sa DPS-om n adržavnom nivou.
– A bez hrabrosti, nema ozbiljne politike, a posebno – nema ni ‘d’ od državnika. Tu je situaciju imao premijer Spajić prije godinu. Tada je PES imao 23 poslanika, DPS 21, zajedno 44 – više nego dovoljno većina da se dvije partije koje se deklarišu za Evropu i za NATO stabilno vladaju sljedećih ne četiri, nego osam godina… Nije imao hrabrosti za to. Milatović je danas pred istim tim iskušenjem. I njemu je slika jasna. On ne vidi svoju budućnost sa velikosrpskim nacionalizmom Mandića i Kneževića. Posvađan je sa svojim dojučerašnjim kolegom Spajićem. Njemu je jasno sa kim može da sarađuje u ostvarivanju svojih ciljeva. Ostaje pitanje ima li hrabosti da povuče taj potez – rekao je Đukanović.
Mandić predstavio novi logo Skupštine Crne Gore
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je u srijedu (9. oktobra) predstavio novi logo institucije na čijem je čelu. Međutim, kao i sve u Crnoj Gori, i ovo je pokrenulo lavinu negativnih reakcija, prvenstveno među tzv. patriotskim snagama oličenim u komitskom pokretu, procrnogorskim, građanskim i proevropskim partijama.
Novi logo Skupštine Crne Gore na kojem se nalazi zgrada Skupštine Prijestonice Cetinje, odnosno nekadašnje Zetske banovine, mnogi, iz gore pomenute skupine patriota, su dočekali „na nož“.
Prvo na šta ih je asocirao logo je „Srpski svet“, jer očigledno da u svemu što radi, pokaže ili izgovori Andrija Mandić, dijelu crnogorske političke scene se priviđa Srbija i „posrbljavanje“ Crne Gore.
NOVEMBAR: Tramp ponovo predsjednik SAD-a
Republikanac Donald Tramp 47. je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država pobijedivši kandidatkinju demokrata Kamalu Haris.Pobjedom na izborima 5. novembra, Trump je prevazišao podjele unutar Republikanske stranke, pravna pitanja koja proizilaze iz njegovog prvog mandata od 2017. do 2021. i pokušaj atentata na njega koji se dogodio 13. jula.
Sa 78 godina, najstariji je koji je ikada pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD-u, nadmašivši Bidena, koji je imao 77 godina kada je pobijedio Trumpa prije četiri godine.
Nastavak krvavog obračun kotorskih klanova
U Podgorici, na kružnom toku na raskrsnici magistralnih puteva Podgorica – Cetinje – Nikšić, su 6. novembra ubijene dvije osobe.
Ubijeni su Petar Lipovina i Žarko Pejaković, koji se u policijskim evidencijma vode kao pripadnici cetinjskog ogranka kavačkog klana.
Mandić postao persona non grata na Cetinju
Na inicijativu DPS-a lokalni parlament Prijestonice jednoglasno je 7. novembra odlučio da predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nije dobrodošao na Cetinje.
Odbornici cetinjskog parlamenta su naveli da Mandić nije dobrodošao u Prijestonicu sve dok se „javno ne izvini građanima Cetinja zbog svega izrečenog u vezi sa Prijestonicom“
Zamjenik gradonačelnika Marko Brnović saopštio je da Skupština Prijestonice osuđuje izjave i stavove Mandića, u kojima je, kako navode „grubo povrijedio dostojanstvo, ugled i čast Cetinja i njenih hgrađana“.
„Zato tražimo javno izvinjenje Mandića Cetinju i građanima Cetinja zbog izjava i stavova kojim se vrijeđa njihovo dostojanstvo, ugled i čast. Sve dok ne uputi javno izvinjenje, Skupština Prijestonice jednoglasno iskazuje stav da Andrija Mandić nije dobrodošao na Cetinje“ – naveo je Brnović.
Skandal u lažnoj državi
Na Kosovu su uhapšena trojica crnogorskih mladića, Rajko Krivokapić (34), Marinko Jovanović (24) i Dragutin Lalatović (24), zbog natpisa na registarskim tablicama automobila, na kojim je pisalo „Kosovo je Srbija“. Dvojica od njih su pripadnici Vojske Crne Gore.
Incident se dogodio nakon manifestacije povodom praznika u manastiru Visoki Dečani u prisustvu oko 4000. vjernika.
Dio crnogorskih zvaničnika oglasio zatraživši hitno puštanje uhapšenih na slobodu.
DECEMBAR: Period hapšenja i darivanja funkcija
Bivši ministri poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović i Milutin Simović, uhapšeni su pod optužbama za zloupotrebu službenog položaja i korupciju. Lisice na ruke su stavljene i Nemanji Katniću.
Samo Petar Ivanović, nakon hapšenja izvedenog 13. decembra je poslat u Spuž, dok je drugim uhapšenim po nalogu SDT-a, Milutinu Simoviću i Nemanji Katniću dopušteno da se brane sa slobode.
Simoviću je određena mjera – zabrana sastajanja sa svjedocima, a oduzet mu je i pasoš.
Ista sudska odluka donijeta je i za bivšeg državnog sekretara u tom resoru Nemanju Katnića.
SDT je u saopštenju naveo da je SPO podnio krivičnu prijavu, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili – tri produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i dva krivična djela zloupotreba službenog položaja.
„Predmet krivične prijave i postupka je dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike – Agrobudžetu za konkretne godine, čime je nevladinim organizacijama pribavljana korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u visini od ukupno preko 300,000 evra“, piše u saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva.
„Pali“ prljavi policajci i neformalni suvlasnik Tehnomax-a Saša Pekić
Bivši visoki policijski funkcioner Duško Koprivica uhapšen je u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja, kao jedan od osumnjičenih za pranje više od milion evra od 2019. godine.
Slobode je lišena i njegova supruga Radosava Koprivica, dok je krivičnom prijavom obuhvaćen i njhov sin Strahinja Koprivica, kao i zet Duško Roganović.
Roganović je u bjekstvu, a Strahinja Koprivica se nalazi u pritvoru u drugom krivičnom predmetu.
Dok su ga službenici Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) privodili u zgradu, Koprivica je rekao da će „pobijediti ove namještaljke“.
„Živjela Crna Gora, pobijedićemo te gadove“, uzviknuo je Koprivica, objavljeno je na Instragam nalogu Prave Crne Gore.
Biznismen Saša Pekić, koji se sumnjiči da je bio u samom vrhu duvanskog klana, uhapšen je u operaciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO).
Pekić, kako vjeruje SDT, bio je u vrhu kriminalne hobotnice, a službenici trenutno pretresaju njegovu kuću u podgoričkom naselju Zabjelo.
On je nezvanični vlasnik firme „Tehnomax“, na čijem se čelu nalazi njegov poslovni prijatelj Vesko Petranović.
Nakon što je SDT u februaru ove godine otvorilo istragu protiv kriminalne organizacije na čijem je čelu, prema tvrdnjama tužilaštva, bio biznismen Aleksandar Aco Mijajlović, znalo se da će uslijediti nova serija hapšenja na jedan od ključnih temelja u međunarodnom švercu cigareta kako bi se kompletno zaokružila operacija oko osoba za koje se vjeruje da su godinama bili u krijumčarskom lancu.
A švercerski poslovi uhapšene grupe u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), preplitali su se s ilegalnim biznisima takozvanog “Grand” klana, ali i grupe Miloša Medenice, takođe okrivljene za krijumčarenje cigareta.
To pokazuje i dio imena uhapšenih policajaca, ali i telefonske poruke sa Skaj aplikacije, koje su razmjenjivali neki od optuženih u predmetu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i njenog sina Miloša.
U smiraj 2024. formirana vlast u Podgorici
Iako je bilo gotovo izvjesno da će Pokret za Podgoricu zajedno sa GP URA i partijama opozicije formirati vlast u Glavnom gradu, došlo je do veleobrta nakon velike reakcije javnosti koja je bila usmjerena ka predsjedniku države Jakovu Milatoviću.
Građani i neki mediji su ščigledno uspjeli da zaustave Milatovića u davanju amina da se u Podgorici formira vlast sa DPS-om i njihovim satelitima, tako se predsjednik države vratio na pravi put, bar zasad. Vidjećemo šta nam donosi 2025. godina.
Inače, za gradonačelnika Podgorice je izabran prof. dr Saša Mujović, a za predsjednicu Skupštine Glavnog grada ponovo Jelena Borovinić-Bojović. Za zamjenike gradonačelnika imenovani su Nađa Ljiljanić (PES) i Boris Spalević (Demokrate).
Do Kvon ipak ide put SAD
Ministar pravde Bojan Božović potpisao je rješenje kojim se nalaže izručenje državljanina Južne Koreje Hjeong Do Kvona Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Ovaj Južnokorejac je bio jedna od glavnih tema kako u Crnoj Gori, tako i u svijetu, jer je osumnjičen za veliku prevaru na tržištu kriptovaluta, kojom je zaradio nevjerovatnih 40 milijardi evra.
Do Kvon, mozak koji stoji iza kriptovaluta TerraUSD i Luna, došao je u centar svjetske pažnje nakon što je krah njegovog projekta izazvao ogroman pad na cjelokupnom tržištu kriptovaluta.
On je izvršni direktor kompanije „Terraform Labs“ koja stoji iza dvije tehnologije: kriprovalute TerraUSD, koja trguje sa američkim dolarom, i tokena Luna, koji bi trebalo da obezbjedi stabilan kurs.
DPS pretprazničnim performansima odlučila da zaključi godinu
Oblijepljivanje novog logoa Skupštine, dimna bomba na sjednici Ustavnog odbora, bojkot sjednice Skuštine Crne Gore, zbog kojeg nije bilo moguće usvojiti budžet za 2025. godinu, su samo neke od predstava za javnost koje su nam priredili Danijel Živković i drugari iz DPS-a. Sve je to naravno bilo zbog usporavanja ruke pravde, a pod izgovorom „ustavnog puča“ koji je navodno napravljen slanjem njima bliske sutkinje Ustavnog suda – Dragane Đuranović, u penziju.
U 2025. ulazimo sa starim problemima, ali i novim iskušenjima
Godina za nama nam je donijela mnogo toga, a 2025. bi trebalo da bude još interesantnija, jer se očekuje nastavak demokratizacije društva, kroz implementaciju načela pravne države.
Ko će novi biti uhapšen, da li ćemo dobiti i program „Evropa sad 3“ ili će možda doći do pada 44. Vlade, na sve ovo i još mnogo toga ćemo dobiti odgovore u narednih 12 mjeseci.
Sve u svemu, očekuje nas mnogo dešavanja na društveno-političkom planu.
I na kraju, redakcija portala „Borba“ svim svojim čitaocima želi srećnu Novu godinu i predstojeće božićne praznike, sa željom da svi zajedno u zdravlji, slozi i blagostanju provedemo 2025. godinu!
DRUGI SE ČITAJU, BORBI SE VJERUJE!
