Predstojeći parlamentarni izbori u Crnoj Gori će biti neizvjesniji nego što je to bilo u prethodnim izbornim ciklusima, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić.
“U ukupnoj konstelaciji, 42% glasova ide, po mojoj procjeni, prosrpskom bloku; od 33% do 36% ide DPS-u, kazao je Bešić i po prvi put najavio poraz vladajućeg režima.
Prosrpske partije jesu ojačale usljed donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) jeste nešto oslabila zbog donošenja istog Zakona ali se ti glasovi neće preliti na prosrpske partije, a raspodjela glasova unutar takozvanog građanskog bloka partija odrediće ishod izbora 2020 godine, kaže profesor Bešić, izuzetan poznavalac crnogorske političke i društvene scene.
„Ono što pokazuju moje analize, DPS je usljed donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti izgubio oko pet do šest procenata biračkog tijela, što dovodi izbornu situaciju u neizvjesnost. Takođe možemo vidjeti iz podataka istraživanja, da tih 5% – 6% birača koje je DPS izgubio ili privremeno izgubio, to su ljudi koji su uglavnom pošli u apstinenciju. Dakle to nisu ljudi koji su promijenili stranu“, kaže Bešić, ocjenjujući da jako teško dolazi do promjena strane na dubokoj liniji rascjepa.
Prelivanje glasova
Ključni igrači na opozicionoj sceni su dvije koalicije predvođene Demokratskim frontom (DF) i Demokratskom Crnom Gorom (DCG). Ove koalicije očekuju da pridobiju biračko tijelo vladajuće partije, između ostalog na talasu protestnih litija Srpske pravoslavne crkve.
Na pitanje da li na toj liniji može doći do prelivanja glasova, nakon višemjesečnih protestnih litija Srpske pravoslavne crkve snažno podržanih od najjačih opozicionih subjekata profesor Bešić kaže:
‘Ono što će do samog održavanja izbora biti otvoreno jeste prelivanje unutar prosrpskog bloka, dakle između dvije koalicije – jedne koju predvodi Demokratski front i druge koju predvode Demokrate sasvim može doći do prelivanja.’
„Ne postoji način, ne postoji prostor, da se glasovi DPS-a prelivaju ka dvije opozicione koalicije ni obrnuto. Ono što će do samog održavanja izbora biti otvoreno jeste prelivanje unutar prosrpskog bloka, dakle između dvije koalicije – jedne koju predvodi Demokratski front i druge koju predvode Demokrate sasvim može doći do prelivanja. Zapravo krajnji ishod izbora, sa njihovog stanovišta, zavisi upravo od prelivanja glasova između te dvije koalicije.“
Prema profesoru Bešiću, veliko je pitanje šta će se desiti sa trećim – građanskim blokom i fondom glasova nacionalnih manjina:
„U građanski blok računam GP ‘Ura’, SDP i Socijaldemokrate. I pitanje je kako će se unutar njih raspodijeliti glasovi. U ukupnoj konstelaciji, 42% glasova ide, po mojoj procjeni, prosrpskom bloku; od 33% do 36% ide DPS-u što nije lako procijeniti zbog oscilacija; računam tri do četiri mandata Bošnjacima, dva mandata albanskim strankama; a ako bude jedan mandat hrvatski – dolazimo do nekih proporcija koje pokazuju da imamo nategnutu situaciju i da će zapravo od ishoda u građanskom bloku zavisiti čitav ishod izbora. To zvuči paradoksalno jer se lome koplja na oko 12-13% biračkog tijela“.
Probuđeno protivničko biračko tijelo
Profesor Bešić dodaje da je usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, DPS ipak probudio dio protivničkog biračkog tijela:
„Osim što je DPS izgubio nekoliko procenata svog biračkog tijela, a to su ljudi snažno vezani za Srpsku pravoslavnu crkvu koji su vrlo loše su podnijeli Zakon o slobodi vjeroispovijesti, još jedna činjenica je po mojoj procjeni nepovoljnija za DPS. A to je da je DPS, donošenjem tog Zakona, pojačao izbornu participaciju suprotne strane. Jedan dio prosrpski orjentisanog biračkog tijela, bio je u apstinenciji jer nisu osjećali kapacitet i snagu u svojim političkim predstavnicima za promjenama i prosto nisu izlazili na izbore. Ovim Zakonom je podignut nivo motivacije tih dosadašnjih apstinenata da sada izađu i glasaju. To je politička kolateralna šteta koju će DPS morati da izdrži na ovim izborima.“
