Tri mjeseca je od kad su građani Crne Gore dobili novu vladu. Nova vlada, stare navike, čini se mnogima. Osim hapšenja, privođenja pa puštanja, i obećanja za sada građani nijesu mnogo toga vidjeli. Neki ministri pokazali su da su s pravom tu došli, dok se za pojedine javnost pita da li su na funkciji i koja su njihova zaduženja. Iako je premijer tražio ekspertsku Vladu, čini se da za sada eksperti nijesu donijeli ogromni benefit.

Vlada za sada nije pokazala koliko treba, poslužila je uglavnom da se „uhljebi“ druga familija, pojedini kadrovi URE, ali i pojedini kadrovi prve familije koji su i dalje na funkciji.

Premijer Zdravko Krivokapić

Premijer Zdravko Krivokapić je tog 4. decembra nekoliko sati predstavljao svoj ekspoze, čitao je i čitao. Od obećanja, za sada ispunio je usvajanje izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koje su izglasavane dva puta jer predsjednik Milo Đukanović prvi put nije želio da potpiše. Na kraju je bio primoran, jer kohabitacija, koja ipak nije na zadovoljavajućem nivou, je učinila svoje. Premijer je kazao da su zateklji sprženu ekonomiju, pa se pokušava i na tome raditi, najavljujući povećanje plata od prvog jula, i uvođenje dječjeg dodatka za mlađe od šest godina. S druge strane, gorivo je poskupilo već tri puta od početka godine.

Krivokapićev početak će ostati upamćen po čestitci Dana republike Republike Srpske, koju ipak nije službeno poslao, već je zvao predsjednicu Željku Cvijanović i u privatnom razgovoru sve joj navodno čestitao. Naravno, sve je ovo kazao, kada su ga mediji bivšeg rezima prozivali. Pamti se i Zdravkova posjeta Cetinju, gdje su ga izviždali mještani, ali i nedavna čestitka tzv Kosovu, koju je pokušao da sakrije, ali je Abazović to otkrio kosovskoj javnosti. Time je možda i izdao dio glasača koji su ga podržali 30. avgusta. Iako je kazao da je nestranački premijer nedavno se uključio u pres Demokrata i pozvao na mir. Ponovo je posjetio Cetinje i položio vijenac na grob Kralju Nikoli. Vijenac su, nakon što su ga ponovo izviždali, uklonile komite sa Cetinja.

Krivokapić je odlučio i da riješi problem velikog broja građana koji žive u Crnoj Gori a nisu dobili državljanstvo naše zemlji, što je za pohvalu.

Poznat je i po tome da često mijenja odluke, pokazao je to i u slučaju izmjene Zakona o tužilaštvu kojima bi se ukinulo SDT Milivoja Katnića. Dva dana pred sjednicu, upozorio je poslanike da ne donose tužilačke zakone, što su i prihvatili poslanici Demorkata i URE. Kritike Evrope, koje nijesu ni bile glasne natjerale su Krivokapića da promijeni odluku.

Pamti se i njegovo obraćanje, prosvjetarima koji su htjeli da štrajkuju. Oni su nakon premijerovog nastupa odustali od štrajka, kojeg se ipak dok je Šehović bio na mjestu ministra prosvjete nijesu sjetili. Krivokapić je „pokazao zube“ prosvjetarima, ipak je to njegov teren jer je i sam profesor. Valjalo bi, možda da takav bude i kada su druge stvari u pitanju. Valjalo bi da se ne izvinjava i ne pravda često, te da ne prepušta, pa da Abazović nekad donosi odluke umjesto njega.

Vicepremijer Dritan Abazović

„Hoću da postanem premijer, umjesto premijera“, pomisli možda Dritan ponekad. Čini se da Abazović nekad vuče konce u ovoj državi. Počev od postavljanja svog kadra i kadra druge familije i koncerna Vijesti u Vladi, pa do čestitki u regionu.

Ipak, Dritan je ostao prepoznat po tvitovanju i prijetnjama onima koji su svjesno kršili zakon. Sve bi to bilo idealno, da svoje riječi do kraja sprovede u djela. Uhapšen je Dragan Kovačević, Predrag Jelušić, Brano Mićunović, Petar Ivanović, Zoran Vukčević. Pomislili bi da je pravda konačno posjetila Crnu Goru, da ne traje prekratko. Dritan tvituje, osumnjičene uhapse, pa puste i tako u krug, evo tri mjeseca. Čak mu je, dok prijeti i otkriva pronevjere, Dragan Kovačević uspio da pobjegne.

Dritan je tokom tri mjeseca često pravdao Zdravka. Nije tako mislio, čestitao je i nije čestitao – poručivao je Abazović pravdajući starijeg kolegu.

Ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović

Jedan od rijetkih u ovoj Vladi koji radi, koji je pokazao da se ne boji. Izašao je pred javnost i prestavio dio nepočinstava prethodnika Milutina Simovića i Petra Ivanovića. Javnost je „crno na bijelo“ saznala šta su radili i kako su u jednom danu putovali na četiri destinacije.

On je razotkrio malverzacije u aferi „Abu Dabi fond“ nakon čega su privedeni Petar Ivanović i Zoran Vukčević.

Stijović je ukazao i na probleme u „Plantažama“ i na činjenicu da ovom preduzeću hitno treba pomoć.

Ministar je juče prijavio je SDT-u, između ostalih, bivše ministre Milutina Simovića, Petra Ivanovića i Tarzana Miloševića, direktora Uprave za šume Nusreta Kalača i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića zbog sumnje da su svojim protivpravnim postupanjem  oštetili državu za preko 12 miliona evra u slučaju Vektre Jakić.

Stijović redovno obilazi sjever i jug, bio je na Valdanosu, u Beranama kada su se tražili mečići i mečka. Pozabavio se i pitanjem nezakonitog lova.

Ministarka prosvjete Vesna Bratić

Iako osporavana od medija bivšeg režima, koji su joj zamjerali mnogo toga, prije svega činjenicu da je Srpkinja Bratić se pokazala kao dobar ministar. Čim je došla na funkciju, uzela je stvar u svoje ruke i tokom prvih mjeseci pokazala da zna da radi svoj posao. Obišla je Bar, obećala mještanima da će naći mjesto za vrtić i našla ga je. Počela je i sa smjenama direktora osnovnih i srednjih škola, poručivši da će svi direktori vaspitno-obrazovnih ustanova, za koje taj resor bude imao dokaze da su kršili zakon, biti smijenjeni.

Smijenila je direktora Srednje eletrotehničke škole „Vaso Aligrudić“ iz Podgorice Veselina Pićurića, zatim direktora Srednje pomorske škole u Kotoru Veljka Boticu i direktorku JPU „Dragan Kovačević“ u Nikšiću Radmilu Backović, direktora Policijske akademije Bobana Šaranovića…

Predložila je i smjenu postojećeg  sastava Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore i predložila imenovanje novih članova. Univerzitet je i dobio v.d dekana Vladimira Božovića.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović

Čini se da je njoj zapao najteži i najzahtjevniji resor i to usred korona krize. Jelena Borovinić Bojović preuzela je rukovođenje  jednim od najgorih zdravstvenih sistema u Evropi. Trpi napade, napadaju je bivše režimlije i bivši direktori sve pod plaštom zabrinutosti za zdravlje građana.

Ministarka zdravlja smijenila je 11 direktora zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, a Klinički centar je dobio novu direktoricu. U Crnu Goru su stigle vakcine, donacija Srbije i Kine. Borovinić Bojović je najavila da će najkasnije do kraja aprila stići još 201.200 Sinofarm vakcina, a dogovoreno je još 200.000 vakcina Sputnik V.  I dok ministarku napadaju sa svih strana, treba je pohvaliti jer radi svoj posao, iako su vakcine mogle odavno da stignu u Crnu Goru, da su prethodnici odradili svoj posao. Bivša vlast, sada opozicija, žali se zbog neprihvatanja donacija biznismena Petrosa Statisa i Olega Deripaske, a zaboravlja da bivši ministar Kenana Hrapović nije na vrijeme brinuo o građanima i vakcinama.

Broj zaraženih od korona svakodnevno raste, ali sva krivica nije na ministarki, malo je i do građana koji ne poštuju mjere u cjelosti iako nadležni svakodnevno apeluju na poštovanje mjera. Ministarka je najavila povećanje zarada zdravstvenih radnicima koji su i podnijeli najveći teret tokom kovid krize, što je nakon njene inicijative, prihvatio i ministar finasija Milojko Spajić.

Mladen Bojanić ministar kapitalnih investicija

I Bojanić je jedan od ministara koji za sada zaslužuje pohvale. I on je odmah zasjeo u fotelju i počeo da radi. Na početku, ugašen je Montenegro airlines koji je godinama gomilao dugove, osnovana je nova kompanija nazvana To Montenegro. Bojanić je prvi od ministara izašao u javnost i iznio podatke koje je zatekao kada je došao na dužnost. Kazao je da se ministarstvo saobraćaja nalazi u hotelu, te da je mjesečni zakup plaćan 20.000 evra. Građani su iskazali nezadovoljsto, jer je tri puta od početka godine poskupilo gorivo.

Nije uspio da smijeni direktore Odbora EPCG čiju je smijenu najavio do 25.februara. Doduše, njegovu namjeru osujetio je Privredni sud koji je prihvatio je žalbu EPCG da se poništi odluka Vlade o sazivanju skupštine akcionara te kompanije.

„Bez obzira što je zabranjeno održavanje Skupštine akcionara EPCG zakazane za 25.02., odnosno odložena smjena članova Odbora direktora EPCG do 16. marta, zadovoljan sam ovakvim rješenjem, jer cijenim da je ova transparentna zarobljenost Privrednog suda dokaz više da ovo društvo mora, uz promjene u Tužilaštvu, što prije krenuti u promjenu „trulih dasaka“ u sudskim instancama“, napisao je Bojanić.

Ministar finasija i socijalnog staranja Milojko Spajić i ministar ekonomskoj razvoja Jakov Milatović

„Nema mjesta za euforiju i pretjerano radovanje. Zaduženje je prvi korak bez kojeg ne možemo da preživimo“, ovim riječima se Spajić obratio javnosti nakon zaduženja od 750 milona evra.

Iako je naišao na mnogobrojne kritike, tvrdi da je sve urađeno po zakonu.

Nasljeđujete zemlju koja je zadužena 90 odsto BDP-a, ima najgori kreditni rejting u Evropi, izuzimajući Bosnu i Hercegovinu, kazao je tada i Milatović.

Možda su nas spasili ovim zaduženjem, a možda su nas i unazadili, vrijeme će pokazati.

Milatović je javnost uzburkao kada je pomenuo ukidanje neradne nedjelje, od koje je nakon konsultacija, ipak odustao.

On i Spajić predstavili su i paket podrške privredi i građanima, čime je obuhvaćeno 100 hiljada ljudi.

Spajić je najavio i uvođenje dječijeg dodatka, kojeg će primati djeca do šest godina, što je jedan dio građana hvalio, a drugi je negodao zbog uzrasta djece. Ovu odluku treba pohvaliti, jer je pokazano da se misli i na najmlađe u vrijeme krize. Spajić je najavio i pomoć od 250 evra zdravstvenim radnicima koji su podnijeli najveću žrtvu u borbi sa koronom. Najavio je i prodaju majbaha, hoće li uspjeti, vidjećemo.

Vladimir Leposavić

Leposavić je krenuo žustro. Gostovanjem u medijima pokazao je da može, ali odjednom počeo je da se premišlja.

Učestvovao je u izradi Zakona o tužilaštvu, pomogao sugestijama u tome, da bi na kraju odustao poput Krivokapića. Obnovio je zahtjev o izručenju Svetozara Marovića Crnoj Gori i sve je ostalo na tome. Čvrsto je branio izmjene zakona o slobodi vjeroispovijesti, mogao je i tužilačke zakone, ali svakako ima vremena da se ispravi.

Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ratko Mitrović

Došao sam u instituciju koja je bila u jednoj vrsti haosa. Da li je smišljeno ili ne, ne znam, kazao je na početku mandata Mitrović. On je kazao da je dat primat ekologiji i da je cilj ministarstva da pokuša da uradi sve da Crna Gora u pravom smislu bude ekološka država. Čini se da za sada radi na tome.

Mitrović je sa svojim timom,  zasukao rukve i krenuo u korjenite promjene. Bez ikakve medijske pompe ili najavljivanja akcija koje će da sprovede, Mitrović je sa saradnicima osmislio najefikasniji način da svoje ministarstvo u najkraćem roku dovede u red, a da pritom ne pune stupce štampe.

Tamara Srzentić ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija

Jedna od ministarki sa čijim radom javnost i građani nijesu upoznati. Šta radi i koliko je uradila za ovih tri mjeseca nije poznato. Ono što se zna je da je  Tviteru podijelila izjavu Sanje Damjanović: „Crna Gora ima fantastične ljude i potencijal – pokažimo ga vidljivim“. Tamara treba da pokaže da Crna Gora ima fantastične ljude i da je dostojna funkcije u narednom periodu, ako ovako nastavi sve smo bliže onom da je uzalud „osvježilo“.

Ministarka odbrane Olivera Injac

Suočeni smo sa duboko politizovanim strukturama na svim nivoima, i trebaće nam vremena da vratimo povjerenje koje su građani imali u naš sistem, ali nema sumnje da ćemo u tome uspjeti, poručila je ministarka Injac početkom januara. Tokom ovih tri mjeseca, Injac je u penziju ispratila  podoficira i oficira Vojske, među kojima je i Dragutin Dakić poznat po kritivokanju litija. Osim toga, i podrške građanima koji su na Sinajevini branili pašnjak od bivše vlasti, učinak ministarke nije prevelik. U njenom resoru pojedini kadrovi DPS-a i dalje obavljaju posao.

Ministar unutrašnih poslova Sergej Sekulović

Sekulović je mogao  mnogo toga, ali nije. Nakon natezanja i odugovlačenja odabran je direktor Uprave policije, koji je krenuo da smjenjuje načelnike i komandire. Sekulović najavljuje mnogo, ali malo ostvari. Uspio je u tome da građani steknu mišljenje da se boji od Zorana Lazovića, koji je tek sad smjenjen sa funkcije pomoćnika direktora policije. Veljovića, Sekulović nije smijenio, sam je podnio ostavku na mjesto prvog čovjeka policje.Iako je najavio čišćenje biračkog spiska, ministar nikako da pokaže dokle se stiglo. Izbori u Nikšiću su pred vratima, a o biračkim spiskovima javnost ništa ne zna. Pogrešan čovjek na pogrešnom mjestu, mišljenja su mnogi. Nekad umjesto njega, Abazović donosi odluke.

Ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović

Da nije ekspert, pomislili bismo kadar DPS-a. Ministar vanjskih poslova, nastavlja poslove prethodnika. Nije se mnogo potrudio da ukine odluku o protjerivanju srpskog ambasadora u Crnoj Gori Vladimira Božovića, a njegov opoziv ambasadora trajao je mjesecima. Jedva je ministar opozvao ambasadora u Vatikanu Miodraga Vlahovića, koji se danima prepirao sa ministarstvom i nadao se da će ga Milo Đukanović kao predsjednik spasiti. Nažalost, da nije Đukanović uticao, ambasadori se ne bi vratili u Crnu Goru, utisak je takav. Sastao se i sa ambasadorom tzv. Kosova i jednom dokazao da nema pretjeranu želju za unapređenje odnosa sa Srbijom.

 

 

Tagovi