Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević u više navrata označio je Andrijanu Ćurčić kao osobu koja kontroliše ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića.
Tvrdio je da je ona osoba koja je ugasila Montenegroerlajns i da pripada drugosrbijancima.
Ko je Andrijana Ćurčić?
Andrijana Ćurčić je tokom 2015. godine u trenutku imenovanja na funkciju predsjednika Komisije za kontrolu državne pomoći u Ministarstvu vlade Republike Srbije istovremeno obavljala funkciju načelnika Odjeljenja za kontrolu državne pomoći, zbog čega je Agencija za borbu protiv korupcije utvrdila da se nalazila u sukobu interesa. Čurčićeva se naknadno povukla sa čela načelnika Odjeljenja za konotrolu državne pomoći, ali je i dalje nastavila da kordiniše sve poslove vezane za pitanja državne pomoći.
Naime, na mjesto načelnika Odjeljenja za kontrolu državne pomoći postavljena je Milica Miloradović, najbolja prijateljica Ćurčićeve. Ćurčićeva je Milici Miloradović omogućila mjesto u UO Agencije za osiguranje depozita i po tom osnovu primanja u iznosu od 150.000,00 dinara mjesečno, pri čemu su njim dvije navodno dijelile pomenuti iznos.
U kratkom periodu (od 15.11.2016. do 03.04.2017. godine) kada je bila na funkciji državnog sekretara u Ministarstvu finansija Vlade Republike Srbije imenovana je samoinicijativno angažovala 9 advokatskih kancelarija sa kojima je sklopila ugovore u vrijednosti od 17,8 miliona dinara. Navedene ugovore je donijela Dušanu Vujoviću, tadašnjem ministru finasija kao i naloge da su usluge advokatskih kancelarija izvršene, iako navnodno nisu, što je ministar potpisao.
Nakon što je od strane šefa kabineta upozoren da navedeno angažovanje nije u skladu sa zakonskim procedurama, te da nije postojala potreba za njihovim angažovanjem kao i da usluge nisu izvršene, ministar je u uz komentar „da nije znao šta potpisuje“, sugerisao Čurčićevoj da po hitnom postupku raskine ugovore i da se uplaćena sredstva vrate u budžet Republike Srbije, što je učinjeno osim ugovora sa kancelarijhom „Dušan Miletić“ čiji ugovor iznosi oko 1,8 miliona dinara.
Čurčićeva je kao predsjednik Komisije za dodjeljivanje državne pomoći, prije svega tokom 2017. godine sprovodila aktivnosti koje se tiču strateških odluka i poslovanja „Komercijalne banke“, a koje nisu bile u domenu njenih funkcija koje je obavljala. Navedene aktivnosti sprovodila je zajedno sa svojom intimnom vezom Vladimirom Kruljom, tada predsjednikom UO „Komercijalne banke“, sa kojim je smišljeno i udruženo djelovala na ostvarivanju svojih ličnih ciljeva. Inače, prije toga kada je bila član Upravnog odbora Agencije za osiguranje depozita imenovana je svojim uticajem omogućila da Krulj bude angažovan na projektu pomenute Agencije za šta je bio plaćen 5.000 evra mjesečno u bruto iznosu.
Čurčić je veoma sklona manipulativnim aktivnostima, koje realizuje posredstvom zaplašivanja i obmanivanja lica iz svog poslovnog okruženja, koji od nje traže „izlaz“ iz fabrikovane situacije u koju ih je imenovana ubijedila da se nalaze, a sve u cilju ličnih ciljeva i interesea posredstvom pomenutih lica.
Uz posredovanje Krulja, obmanjivala je Dušana Vujovića, instruišući Krulja da pomenutog ministra dezinformiše, tako što bi mu predočio da bi ukidanje Odbora za reviziju bilo realizovano u saglasnosti sa inostranim akcionarima „Komercijalne banke“, dok bi domaće članove UO pomenute banke Ćurčić dezinformisala u smislu da je isključivo navedeno odluka i naredba Vujovića kao resornog ministra.
Takođe, u kontinuitetu se angažovala na narušavanju profesionalnog integriteta Milene Kovačević, službenice Ministarstva finansija Vlade Republike Srbije i člana odbora Odbora za reviziju u „Komercijalnoj banci“, koju je nastojala da „skloni“ iz pomenutog Odbora uz Kruljevu pomoć. Naime, Kovačević je u prethodnom periodu, u skladu sa svojom funkcijom, zahtjevala da se provjere svi ugovori sa eksternim konsultantima koje je sklopila „Komercijalna banka“ u prethodnih 5 godina, što je Ćurčić pokušala da ospori, direktno naloživši Miroslavu Periću, članu IO „Komercijalne banke“ zaduženog za sektor finansija, da ne dostavlja izvještaj o pomenutim ugovorima, navodno obrazlažući navedeno trenutnim ministrovim odsustvom. S tim u vezi, Perić je nan navedene okolnosti i kao i da ne bi dospio u problem zbog ne dostavljanja izvještaja, sačinio službenu bilješku u kojoj je naveo da je Čurčić zahtjevala da se izvještaj dostavi, a koju je imenovana i potpisala. Ćurčić i Krulj su u više navrata razmatrali da ni pod kojim uslovima ne smiju dopustiti da pomenuti ugovori o konsultativnim uslugama koje je sklapala „Komercijalna banka“ sa trećim licem, dospiju na sjednicu UO.
Ćurčić ke tada vršila pritisak na Krulja da izloži Željku Joviću, direktoru Sektora za kontrolu banaka u NBS, da je najveći problem u Komercijalnoj banci upravo Odbor za reviziju banke, i njen čaln Milena Kovačević. Shodno navedenom, postojale su snažne indicije da su Krulj i Čurčić bili umiješani u inkriminisane aktivnosti u vezi sa sklapanjem sumnjičavih konsultantskih ugovora „Komercijalne banke“ sa trećim licem, kojima su navodno izvlačena novčana sredstva iz pomenute banke.
Naime, od jula 2017. godine dolazi do kulminacije sukoba u „Komercijalnoj banci“ zbog niza nepravilnosti koje je Odbor za reviziju pronašao, između ostalog i u vezi potpisivanja ugovora između „Komercijalne banke“ i konsultantske kuće „Kreab Gavin Anderson“.
Imenovana je u saradnji sa Kruljem i ministrom finansija, sa računa Ministarstva finansija prebacila 1,6 miliona evra na račun konsultantske firme „Kreab Gavin Anderson“ u Brisel. Inače, konsultantska firma „Kreab Gavin Anderson“ je angažovana da obavlja usluge za Ministarstvo finasija, bez poštovanja ustaljene procedure koja se sprovodi u takvim slučajevima (donošenje Zaključka Vlade Republike Srbije i sprovođenje postupka javne nabavke). Inače u Kruljevoj zvaničnoj biografiji navodi se da je u periodu od 2011. do 2014. godine bio direktor predstavništva pomenute konsultantske kuće u Briselu, Kraljevina Belgija.
U vezi sa navedenim posebno je interesantno da je bliska prijateljica Ćurčićeve, Šefika Kurtagić, aktuelna načelnica Sektora za kontrolu državne pomoći Ministarstva finansija Vlade Crne Gore i bivša načelnica Odjeljenja za kontrolu državne pomoći u tom resoru, koje je aprila 2017. godine bila uhapšena u Crnoj Gori zbog optužbi da je u sastavu kriminalne grupe saučestvovala u nanošenju štete budžetu Crne Gore kroz davanje garancija bez pokrića, iako pod suspenzijom, u avgustu 2017. godine u pisarnicu Ministarstva finansija Vlade Republike Srbije donijela i predala dokumentaciju koja je trebala da predstavlja izvještaje konsultantske firme „Kreab Gavin Anderson“.
Inače u kasnijem periodu pomenuta konsultantska kuća pokrenula je arbitražni spor u kome je tužila Republiku Srbiju zbog neispunjavanja ugovornih obaveza Ministarstva finansija Vlade Republike Srbije ministar Vujović je negirajući svoju povezanost ukazao da je o svemu bio obavješten putem emailova, koji su od strane „Kreab Gavin Anderson“ slati Andrijani Ćurčić, koju je označio i kao odgovornu osobu za ove poslove.
Osim toga, kako bi diskreditovali urušeni ugled i karijeru Slađane Jelić, tada zamijenik predsjednika IO „Komercijalne banke“ koja je dovodila u pitanje pomenute sporne konsultantske ugovore, Ćurčić i Krulj su poslali pismo predsjednici Vlade Srbije, potpisano u ime Slađane Jelić. Ćurčić je u Slađanino ime u pismu istakla da je sav odliv koji je „Komercijalna banka“ ima lična inicijativa Aleksandra Pikera, predsjednika IO „Komercijalne banke“, a da iza nje „stoji“ Jorgovanka Tabaković, guvernerka NBS, kao i Ministarstvo finansija Vlade Republike Srbije.
Čurčić je bez odluke Vlade Republike Srbije i mimo svojih ovlašćenja, sa predstavnicima Sekreterijata energetske zajednice ugovarala održavanje obuke službenicima ministarstva u oblasti državne pomoći. Navedenim postupkom Ćurčić je dovela u pitanje konzistentnost politike i uspješnost pravne odbrane Republike Srbije u procesu koji Republika Srbija vodi protiv Sekreteriajta energetske zajednice u oblasti državne pomoći, a koji se tiče garancija koje je Republika Srbija dala za kredite koji su za projekat „Kolubara B“ JP „EPS“-u odobreni od strane „EBRD“-a i „KfW“-a.
