Poslanica Demokratskog fronta Simonida Kordić poručila je izdvajanje Srebrenice od ostalih zločina ne vodi ka pomirenju, a da je rangiranje i izuzimanje žrtava protivustavno.
Kordić je navela da su njihovi poslanički klubovi podnijeli amandmane kojima se interveniše na tekst same rezolucije, kojim bi se osudili svi zločini na teritorije BiH i cijele bivše Jugoslavije.
„U tom smislu bilo kakvo izuzimanje i rangiranje žrtava od strane parlamenta koji nije političko tijelo bilo bi protivustavno i anti-civilizacijski. U obrazloženju rezolucije se navodi da je njena intencija suočavanje sa prošlošću i trajno pomirenje, ja mogu da podržim potrebu za pomirenjem i suočavanje sa prošlošću u regionu. To je jedna od stvari koja nam ozbiljno nedostaje i predstavlja zrno razdora koje se na svakih 30,40 godina javi i dovede do novih žrtava“, navela je Kordić.
Kako je dodala, u tom smislu, posmatranje Srebrenice kao izolovanog događaja je kontraproduktivno i doprinosi suprotnom ishodu od onog koji se u rezoluciji navodi kao konačan ishod.
„Srebrenica se nije dogodila kada je neko ustao sa mržnjom prema etničkoj grupaciji i krenuo u zločinački pohod. Srebrenica, Bratunac Kravice, Sarajevo, Banjaluka su zločini su konac jednog vijeka koji je obilježen bratoubilaštvom. Ako bismo sa repa krenuli nigdje ne bi stigli samo bi začeprkali neke od rana koje razdiru tkivo obog druđzba. Moramo posmatrati kontekst bivše Jugoslavije u istorijskom smislu kao jedno tijelo i ne možemo preskakati zločine od 1941. ka ovamo. Ovaj kontinuitet zločina se nastavlja i dalje. Mnogi zločini nad našim narodom ostali su neriješeni, i ne treba ih zaobilaziti. Ova rezolucija zaobilazi mnogo toga“, naglasila je ona.
Poslanica DF-a je istakla da oni uzimaju samo dio presuda Suda u Hagu, onaj dio gdje se tretira zločin kao genocid, a svi slučajevi su jasno individualizovani, presude se odnose na jasno imenovanje ljude.
„Pred sudovima svaki zločin se posmatra u pravnim okvirima, ova rezolucija ne tretira presude suda u njihovoj biti, već uzima s repa. Sudovi imaju mehanizme za utvrđivanje motiva, što parlamenti nemaju. Kad krenete u donošenje ovakve rezolucije vi šaljete jasne političke poruke koje su upućene nekome, i nije teško zaključiti kome šaljete. Vi te poruke šaljete zemljama regiona Srbiji i Republici Srpskoj, odnosno BiH, i dijelu domaće javnosti, prevashodno srpskoj domaćoj javnosti. Ako nije bila intencija to, onda treba da se osude svi zločini na teritoriji Jugoslavije. Postavlja se pitanje čemu sve ovo, a postiže se jedan cilj koji je legitimna potreba bošnjačkog naroda, a to je nacionalno utemeljenje i zaokruživanje Bošnjaka“, navela je ona.
Kordić je istakla da Bošnjaci imaju jedan od najkomplikovanijih identiteskih pitanja na ovim prostorima.
„Religija nije dovoljan osnov za nacionalni identitet, ali zaokruženje nacionalnog identiteta Bošnjaka u ovim uslovima je u državotvornom smislu oivičenom Bosnom i Hercegovinom kao konceptom, u ovom istorijskom temeljnom smislu ocrtano je Srebrenicom. Ona za Bošnjake nije bilo kakav zločin, nije običan i nije samo surov zločin, to je određujući zločin. To je istorijski trenutak kada Bošnjaci prepoznaju kao zaokruženo nacionalno tijelo. Mi Srbi imamo Kosovski boj kao jedan od temeljnih događaja gdje su okupili naciju“, kazala je ona.
Poručila je i da je legitimno da Bošnjaci ovo traže, jer predstavljaju taj narod, ali je problem kada vaš problem ne postiže pomirenje, suočavanje s prošlošću jer se stvaraju nove podjele.
„Ja pozivam vaš poziv na suočavanje sa prošlošću, ali ne treba preskakati zločine i treba da se suočava sa svakim zločinom“, dodala je ona.
