Piše:Milan Gajović, diplomirani pravnik sa advokatskim ispitom i diplomirani ekonomista iz Podgorice
Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić je, prema navodima medija, izjavio da je, 8.jula 2021.godine, smanjena kamata na kredit kineskoj EXIM banci, kojim se finansira izgradnja prve dionice auto puta kroz Crnu Goru, što će budžetu, na godišnjem nivou, donijeti uštedu od 8 miliona evra. Kamata je smanjena sa 2 odsto u US dolarskom iznosu na 0,88 odsto u evrima.
EXIM banka je i dalje povjerilac, a u konkretnoj transakciji (vanberzanskoj trgovini finansijskim derivatima) su učestvovale i investicione banke: dvije američke ( Goldman Sachs International i Merril Lynch International), jedna francuska (Societe Generale) i jedna njemačka (Deutche Bank AG).
Inače, za izgradnju auto puta Bar – Boljare, Crna Gora se kreditno zadužila kod navedene kineske banke za iznos od oko 944 miliona USA dolara, na period od dvadeset godina i još za oko 90 miliona USA dolara za pristupne puteve.
Građani, kao poreski obveznici, imaju pravo na potpuno i tačno obavještavanje od strane javnih vlasti kako se troši njihov novac, što podrazumijeva detaljnu javnu informaciju o konkretnoj transakciji. Vlada i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja (u daljem tekstu: Ministarstvo) su obavezni da transparentno upravljaju javnim finansijama sa pažnjom dobrog domaćina, odnosno dobrog privrednika.
U članu 19 (Planiranje fiskalne politike) stav 1 tačka 3 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, propisano je:
„…politika zaduživanja treba da bude odgovorna i sa povećanom pažnjom po pravilima struke i cilju obezbjeđenja fiskalne održivosti…“
Svop (eng.swap) ugovori su propisani i dozvoljeni Zakonom o tržištu kapitala. Nadalje, Zakonom o budžetu za 2021.godinu, kao i skupštinskom Odlukom o zaduživanju Crne Gore za 2021.godinu predviđeno je da „Vlada (Država), u 2021.godini, može zaključiti svop ugovore i ugovore o kupovini derivata u skladu sa standardizovanim okvirnim ugovorom o finansijskim derivatima koji je uobičajen u poslovnoj praksi, odnosno na način uobičajen u poslovnoj praksi, radi zaštite od rizika kamatnih i/ili valutnih kurseva u vezi sa kreditnim ugovorom sa kineskom EXIM bankom…za potrebe izgradnje auto-puta Bar – Boljare, prioritetna dionica Smokovac – Uvač _Mateševo…“
Svop ugovori su oblici osiguranja od kursnih (valutnih) i/ili rizika od negativnih promjena kamatnih stopa. Pored svopova, najpoznatiji finansijski derivati su fjučersi, forvardi i opcije.
Zakonom o budžetu i skupštinskom Odlukom o zaduživanju normirano je i da „Postupak zaduživanja…sprovodi Vlada Crne Gore…na predlog Ministarstva…“, a da ministar finansija i socijalnog staranja (samo) potpisuje ugovore.
Ministarstvo je saopštilo da su sa navedenim investicionim bankama zaključeni ISDA ugovori. A International Swaps and Derivatives Association Inc. (ISDA) je najveće globalno udruženje tzv. finansijske industrije, odnosno privatno ugovorenih OTC (over-the counter – vanberzanski ugovorenih) derivata. Primarna svrha OTC derivata jeste zaštita (tzv.hedging) od raznih vrsta izloženosti (prije svega, valutnim ili kamatnim) rizicima, kao i kvalitetno upravljanje rizicima, korišćenjem tzv. kamatnih i/ili valutnih svopova. Znači, ISDA ugovor je standardizovani okvirni ugovor o trgovanju finansijskim derivatima na OTC (vanberzanskom) sekundarnom tržištu hartija od vrijednosti. Strane pregovaraju o uslovima ugovora bez intervencije centralnog regulatornog organa (berzanskog ili državnog organa za tržište kapitala). Zato OTC tržišta podrazumijevaju viši rizik poslovanja (ako se neka od ugovornih strana ne pridržava odredbi ugovora), ali i niže troškove.
Takođe, saopšteno je da su zaključeni hedžing aranžmani putem unakrsnog valutnog svopa, koji predstavlja istovremenu zaštitu ugovornih strana i od kamatnih i valutnih rizika. Podrazumijeva kupoprodaju dvije valute u dva različita perioda u budućem vremenu. Pritom za obje valute važi fiksna kamatna stopa.
Iz saopštenog se razumno zaključuje da je Vlada, preko ministra finansija i socijalnog staranja, sa stranim investicionim bankama zaključila ugovore o kupoprodaji finansijskih derivata fjučersa (fjučers ugovori). Vlada se, najvjerovatnije, ugovorno obavezala da će na određeni datum (mjesec) u budućnosti kupiti finansijsku aktivu (dolarske obveznice), po ugovorno određenom kursu USA dolara u odnosu na evro i po određenoj kamatnoj stopi. Iz takvog aranžmana, na osnovu navoda Ministarstva, obezbijedila bi se sredstva za otplatu rata kredita EXIM banci po, na početku teksta, navedenoj smanjenoj kamatnoj stopi.
Ali, iz Ministarstva su saopštili i da, odredbe ISDA ugovora definisane tokom pregovora sa svakom od banaka pojedinačno, sadrže klauzule povjerljivosti, kako ugovora u cjelini, tako i svake pojedinačne transakcije. Narušavanje klauzula povjerljivosti predstavljalo bi, tobože, visok reputacioni rizik za Crnu Goru u odnosu na buduće aranžmane države. Zato je dokumentacija označena stepenom tajnosti „interno“ na period od dvije godine, navodno, u skladu sa Zakonom o tajnosti podataka.
Tajnost ugovora i dokumentacije rađa osnovanu sumnju na špekulativni karakter navedenih pravnih poslova. Jer, zašto povjerljivost, ako su u pitanju standardizovani ISDA ugovori koji omogućavaju zakonito i nerizično vanberzansko trgovanje finansijskim derivatima?!
Špekulativni poslovi su oni kojima je osnovni cilj profit, bez obzira na povećani rizik poslovanja i, kao takvi, nezakonit su i neprimjeren oblik upravljanja javnim finansijama. U najrazvijenijim državama Zapada je stvoren model špekulativnog ili kazino kapitalizma, u kome dolazi do sve veće prevlasti virtuelne nad realnom ekonomijom. Nezavisni ekonomski stručnjaci objašnjavaju da danas postoje dvije paralelne ekonomije: realna koja stvara proizvode i usluge i virtuelna koja „stvara“ novac berzanskim i vanberzanskim špekulacijama.
Po Zakonu o tajnosti podataka, „stepen „interno“ se određuje za podatke čijim bi otkrivanjem nastupile štetne posledice za ostvarivanje funkcije organa“. Ovaj Zakon propisuje i da „Podatak se može označiti tajnim ako je to neophodno u demokratskom društvu i ako je interes (tajnosti – M.G.)…značajniji od interesa za slobodnim pristupom informacijama“. Nadalje, „Ovlašćeno lice (starešina organa – M.G.) za određivanje stepena tajnosti podataka obrazoženim rešenjem označava podatak tajnim i određuje stepen njegove tajnosti.“
Znači, u ovom slučaju, premijer ili po njegovom ovlašćenju Ministar je bio dužan da donese rešenje o određivanju stepena tajnosti „interno“ za ISDA ugovore i prateću dokumentaciju, te da detaljno obrazloži tobožnji visoki reputacioni rizik po buduće zaduživanje Crne Gore.
Komisija za zaštitu podataka, iz Zakona o tajnosti podataka, kao i Upravna inspekcija, iz Zakona o inspekcijskom nadzoru, ovlašćene su i dužne da, po službenoj dužnosti, neodložno ispitaju zakonitost postupanja Vlade (Ministarstva) u vezi sa zaključenjem ISDA ugovora, te zakonitost proglašavanja ugovora i prateće dokumentacije tajnim.
Ovo je neodložna dužnost i skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije u budžet, kao matičnog odbora. Naime, prema članu 43 stav 1 Poslovnika o radu Skupštine, odbor „razmatra pitanja koja se odnose na…zaduživanje Crne Gore…“ Članom 211 stav 2 Poslovnika, propisano je da je „…sjednica odbora zatvorena za javnost kada se razmatra akt ili materijal koji je označen određenim stepenom tajnosti…“
Rešenje o određivanju stepena tajnosti može biti podvrgnuto i sudskoj kontroli zakonitosti, u skladu sa Zakonom o upravnom sporu.
Veoma bitno je da poreski obveznici i javnost što prije saznaju detalje o navedenim ugovorima i dokumentaciji, a posebno: koliki su troškovi navedenih hedžing aranžmana i na čiji teret padaju, te kolika je provizija i kome je isplaćena?
