Na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore kojoj su prisustvovali i predstavnici nacionalnih savjeta razmatrani su izvještaji o razvoju i zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u 2019. i 2020. godini, kao i o Akcionom planu za sprovođenje Strategija manjinske politike za 2021-2022. godinu, saopštili su iz Srpskog nacionalnog savjeta.
Članovi skupštinskog odbora uvažili su primjedbe Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore koje je iznio predsjednik savjeta dr Momčilo Vuksanović, a koje su se ticale očigledne diskriminacije srpskog naroda, odnosno srpskih organizacija i pojedinaca. Iznesene stavove da srpski narod već niz godina trpi diskriminaciju potvrdio je i državni sekretar Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prva mr Bojan Božović, koji je iznio podatke do kojih je došlo Ministarstvo, da je u raspodjeli za 2020. godinu srpskim organizacijama i pojedincima od 1.128.000 evra za očuvanje nacionalnog identiteta pripalo svega 2,55 posto opredijeljenih sredstava, iako Srbi čine 28,7 posto ukupnog broja stanovništva Crne Gore, odnosno više od 60 posto korisnika Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, čija je osnovna uloga zaštita nacionalnog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta. Naglašeno je da su sličnu podršku projekti srpskih organizaicja i pojedinaca imali u proteklom četvorogodišnjem mandatu bivše vlasti.
Na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode konstatovano je, takođe, da je na isti način, zanemarujući i ne uvažavajući potrebe srpskog naroda, usvojen Akcioni plan za sprovođenje Strategije manjinske politike za 2021.-2022. godinu, kojim se predviđa da se iz Budžeta obezbijedi finansijska podrška aktivnostima značajnim za očuvanje i razvoj nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti manjinskih naroda i njihovih pripadnika u oblasti nacionalnog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta. Akcionim planom je predviđeno da se u 2021. i 2022. godini sredstvima iz Budžeta podrži minimum 170 projekata od čega minimum 10 posto za albanske, minimum 20 posto za bošnjačke, minimum 10 posto za hrvatske, minimum 5 posto za muslimanske, minimum 10 posto za romske i minimum 5 posto za srpske, kao i 40 posto za multinacionalne projekte koji nijesu namijenjeni srpskim organizacijama i pojedincima. Kolika je nesrazmjernost u podršci projektima srpskih organizacija i pojedinaca može se lako vidjeti iz nacionalne zastupljenosti sa poslednjeg popisa stanovništva gdje je istraživanje pokazalo da se 28,73 posto građana Crne Gore izjašnjava kao Srbi, 8,65 posto kao Bošnjaci, 4,91 posto kao Albanci, 1,01 posto kao Romi i 0,97 posto kao Hrvati.
Skupštinski Odbor za ljudska prava i slobode na osnovu konkretno iznesenih podataka je prihvatio primjedbe Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore na način što izvještaji Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava nijesu prihvaćeni, uz zaključke da treba uraditi sve kako bi se obezbijedila ravnopravnost naroda i drugih nacionalnih zajednica, kada je u pitanju očuvanje nacionalnog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identieta.
