Na konferenciji govore ministri finansija i socijalnog staranja i ekonomskog razvoja, Milojko Spajić i Jakov Milatović i državni sekretari u tim resorima, Janko Odović, Branko Krvavac i Milena Lipovina-Božović.
Krivokapić – Na sjednici Vlade usvojen program „Evropa sad“
Na početku se javnosti obratio premijer Zdravko Krivokapić koji je kazao da je Vlada na današnjoj sjednici usvojila program „Evropa sad“.
„Imamo ovu mogućnost zato što smo se okrenuli pravim putem dobrog upravljanja javnim finansijama. Projekat je rađen duže od šest mjeseci i testiran je najboljim modelom koji je preoručio MMF. On daje najveću šansu onima koji najmanje imaju“, kazao je Krivokapić dodajući da su se na temu ovog plana „Evropa sad“ vodile brojne rasprave.
Milatović podsjetio na prošlogodišnje zatečeno stanje
Ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović, prisjetio se prošle godine i stanja u ekonomiji koje je ova vlada zatekla.
„Taj ekonomski pad je rezultirao izazovnim stanjem, deficitom budžeta od 11 %. Ove godine je situacija bolja. Planirani ekonomski rast je 13,4 %. Dobili smo i dobru vijest da je EBRD potvrdila realnost ove Vladine projekcije. Što se tiče održivosti javnih finansija – očekujemo deficit budžeta manjui od 3% i to je rezultat velike uštede neproduktivnih troškova“, kazao je Milatović.
Prvi put, kazao je on, imamo značajan pad javno duga.
„Očekujemo da će javni dug biti između 76 i 78 %. To je rezultat velikih stvari urađenih u 10 meseci. Uradili smo hedžing kineskog duga. Takođe, donošenjem budžeta uštedjeli smo skoro 10 % u dijelu reproduktivnih troškova. To je sve dalo rezultat da dođemo do snažnog rasta budžetskih prihoda“, podsjetio je Milatović joji je podsjetio i na rezultate turističke sezone.
„Ono što smo planirali na početku ove godine, ispostavilo se da je i revaziđeno i da ćemo u dnosu na prošlu, ove godine zaraditi 5 puta više nekih 700 miliona eura.“
Program Evropa sad ima četiri cilja, kazao je Milatović.
„To su povećanje standarda, unapređenje poslovnog ambijenta, suzbijaje sive ekonomije i ekonomski model u CG da bude održiv i inkluzivan“, kazao je on.
Spajić – Želimo da podstičemo zaposlenost sa dobrim platama
Ovo je, kako je kazao ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, fiskalno neutrana reforma za ovu godinu, koja će dati benefite u budućnosti.
„Minimalna zarada je bila 250 eura, njeno povećanje na 450 eura je dupliranje zarada. Do kraja 2022. predviđamo da će prosječna zarada porasti na 700 eura. Naše poresko optrerećenje je bilo jedno od većih u regionu, a u prosjeku i u Evropi. Privrednici su naznačili da je to jedna od stvari koja je usko grlo naše privrede. Takođe, kao jednu reperkusiju kovid krize vidimo porast nezaposlenosti. Ključna stvar na kojoj moramo da radimo je smanjenje nezaposlenosti, i ovom poreskom reformom želimo da podstičemo zaposlenost sa dobrim platama“, kazao je Spajić dodajući da ćemo imati najniže poresko opterećenje na rad u regionu.
„I Švajcarska ima oko 21 odsto, ali su kod njih privatna zdravstvena osiguranja. Kod nas će ono ići na teret države“, kazao je i naveo da su vodili računa da ljudi sa nižim zaradama imaju veća povećanja primanja.
„Ljudi sa 250 eura, najnižim zaradama bi imali 80 odsto povećanje zarada, sa 350 eura 29 odsto, 450 eura 26 odsto, 550 eura 24 odsto i tako dalje. Velika većina stanovništva bi imala povećanje koje bi bilo preko 20 odsto, dok bi ljudi koji bi primali preko 1000 eura neto zarade imali povećanja od 10 do 16 odsto”, kazao je Spajić i istakao da je vrlo bitno da ovaj program prati i punjenje budžeta, od čega bi većina bila generisana kroz mjere koje su već mjesecima na čekanju u Skupštini poput onih o povećanju akciza na duvan i duvanske proizvode, alkohol, gazirana pića i slično.
„Ovim idemo u korak sa svjetskim dešavanjima. Bitno je da se pošalje signal da Crna Gora nije poreski raj i da ne želimo da privlačimo sumnjivi kapital“, dodao je.
Došli su, kaže, do jedne računice koja je prošla rigorozni model MMF-a.
„Imali smo duge razgovore i sa MMF i Svjetskom bankom i došli do ovog modela. Ovakva jedna mjera koja će podsticati ekonomski rast imaće sigurno preko 200 miliona eura efekta na privredu“, naveo je Spajić.
„Za prvu godinu taj efekat na budžet je 35 miliona eura. Od 2023. imaćemo rast od 18 miliona eura po prihodima koji dolaze u budžet. Ova mjera je fiskalno pozitivna.“
Ovo je, ističe, jedna antipopulistička mjera.
„U Briselu ćemo imati razgovore sa evropskim komesarima kojima ćemo predstaviti plan Crne Gore koja teži da se priključi EU u najkraćem roku“, kazao je Spajić.
O implementaciji ovog programa u privatnom sektoru
Upitan o implementaciji programa u privatnom sektoru i ko će „natjerati privatnike“ da povećaju plate radnicima, dražvni sekretar Branko Krvavac podsjetio je da su rješenja za to već u Opštem kolektivnom ugovoru.
„Uz implementaciju svih mjera će, naravno, biti povećan i inspekcijski nadzor“, pojasnio je on.
Spajić – Reforma iza koje treba da stane cijelo društvo
Sa druge strane, ministar Spajić smatra da ovo treba da bude reforma iza koje treba da stane cijelo društvo.
„Da se svi okupimo oko vraćanja naših ljudi u CG i zaustavjanja odlaska naših ljudi iz Crne Gore“, kazao je on.
Lipovina – Božović: Moramo da izađemo iz svijesti siromaštva
„Moramo da izađemo iz svijesti siromaštva i okenemo se svijesti bogatstva“, poručila je državna sekretarka Milena Lipovina Božović.
