Projekat „Jadar“ nasledili smo od prethodne vlasti, a da li će biti sproveden zavisiće od studije procene uticaja na životnu sredinu i, pre svega, volje građana da se u Srbiji realizuje takav projekat, kaže za „SNS Informator“ Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, odgovarajući na pitanje šta je istina u vezi sa „Rio Tintom“ i eksploatacijom rude jadarita?
– Sva dokumenta na osnovu kojih se kompaniji „Rio Sava eksplorejšn“ dozvoljavaju geološka istraživanja, pa čak i bušotine velikog prečnika, izdata su u periodu od 2004. do 2012. godine. Dakle, „Rio Tinto“ u Srbiju nije doveo ni Aleksandar Vučić, ni SNS, već prethodna vlast čiji su deo bili Đilas, Tadić, Jeremić i ostali, koji tada nisu pričali o mogućem štetnom uticaju na životnu sredinu. Dragan Đilas je, pre samo nekoliko godina, govorio da je litijum razvojna šansa za našu zemlju, a kada je njegov saradnik prodao zemljište „Rio Savi“ za više od 700 hiljada evra, počeli su da napadaju taj projekat, što je vrhunac licemerja.
* Da li se zna kako bi otvaranje ovog rudnika uticalo na životnu sredinu u Srbiji?
– Tek kada bude urađena studija procene uticaja na životnu sredinu imaćemo i konkretne podatke da li bi i u kojoj meri potencijalna eksploatacija jadarita bila štetna po životnu sredinu. Kompanija „Rio Sava eksplorejšn“ dobila je rešenje o obimu i sadržaju studije. Kada bude pravosnažno, imaće rok od godinu dana da izradi studiju prema uputstvima iz obima i sadržaja. Prerano je da se polemiše o temi o kojoj niko nema proverene i precizne podatke, iako se često zloupotrebljava u dnevno-političke svrhe. Studiju će, kada bude urađena, ocenjivati struka, a ne političari, i biće dostupna građanima i široj javnosti. Kao što je predsednik Vučić nedavno otišao lično da razgovara sa građanima iz doline Jadra, tako ćemo i kada budemo imali studiju, izaći pred narod i zajedno doneti odluku da li želimo rudnik ili ne. Podvlačim, sve će biti transparentno i nema razloga za brigu, jer nijedna odluka neće biti doneta mimo volje građana i ukoliko nije u najboljem mogućem interesu naše zemlje.
* Kako komentarišete politizaciju ekoloških protesta?
– Jasno je da određene interesne grupe i političari bivšeg režima, koji ništa nisu uradili na polju zaštite životne sredine dok su bili na vlasti, sada pokušavaju da politički profitiraju na toj temi. Razumem građane koje su, zaista, zabrinuti za životnu sredinu i naša je dužnost da sa njima razgovaramo, ali ne i one koji to zloupotrebljavaju zbog lične koristi. Lažna briga za ekologiju ne može da sakrije nedostatak politike i programa, kao što ni protesti i blokada saobraćajnica ne mogu da reše nijedan ekološki problem. Kvalitet životne sredine unapređuje se kapitalnim zelenim projektima, koje već uveliko sprovodimo i u koje ćemo tek ulagati, ne zato što određen broj ljudi protestuje, već zato što imamo plan za čistu i zdravu Srbiju, na kojem ozbiljno i posvećeno radimo.
* Kakvi to ekolozi pale kontejnere, baklje i vozila, i gađaju hranom građane koji ne misle kao oni?
– Srbija je demokratska država i svako ima pravo da protestuje, ali ne i da teroriše ostale građane. Izazivanje nasilja, smeće po ulicama i ostale ružne slike koje smo mogli da vidimo tokom blokada puteva samo potvrđuju da to nisu nikakvi ekološki protesti, već su po sredi neki drugi motivi i ciljevi.
* Koji su najveći ekološki problemi Srbije?
– Ključni ekološki problemi koji u Srbiji postoje decenijama unazad su neadekvatno upravljanje otpadom, nedostatak kanalizacione mreže i postrojenja za preradu otpadnih voda, ali i aerozagađenje, koje je posebno izraženo tokom grejne sezone. Upravo te probleme istakli smo kao prioritetne i ubrzano radimo na njihovom rešavanju. Menjamo ekološku sliku Srbije nabolje, jer svu mehanizaciju koja je prethodnih godina gradila puteve, škole, vrtiće, bolnice, sada usmeravamo na zelene projekte. Kao što smo rešavali probleme u ekonomiji, podizali i gradili zemlju, tako ćemo da rešavamo i ekološke probleme. Izgradnja zelene infrastrukture, čista i zdrava Srbija je naš cilj za budućnost, koji možemo da ostvarimo.
* Šta je sve tokom 2021. godine urađeno kako bi zaštitila životna sredina? Koji su projekti pokrenuti i u kojim delovima zemlje?
– Ova godina je prekretnica za Srbiju kada govorimo o projektima zaštite životne sredine, jer je Vlada Srbije po prvi put tu oblast postavila među ključne prioritete. Sistemski smo pristupili borbi protiv aerozagađenja, rešavanju problema divljih i nesanitarnih deponija, zbrinjavanju opasnog istorijskog otpada iz fabrika u stečaju, zaštiti zemljišta i voda, usklađivanju zakonske regulative sa propisima EU, a paralelno smo radili i na projektovanju i pripremi dokumentacije za kapitalne zelene projekte, čija realizacija kreće sledeće godine. Nijedan segment zaštite životne sredine nije izostavljen i zadovoljna sam što se danas u većini lokalnih samouprava u Srbiji realizuju zeleni projekti, a mnogi su finansijski podržani od Vlade Srbije i resornog ministarstva. Projekte za čistiji vazduh realizovali smo u više od 50 gradova i opština. Menjali smo kotlarnice u javnim ustanovama i gradskim toplanama, kako bi se omogućio prelazak na ekološki prihvatljivije energente. Obezbedili smo i subvencije za građane da zamene ložišta u domaćinstvima. Posebno bih istakla kapitalni projekat u Kragujevcu, gde menjamo čitavu gradsku toplanu, koja će sa uglja i mazuta preći na gas. U sklopu ovog projekta biće sanirana i deponija sa 40.000 tona pepela, što je od izuzetnog značaja za smanjenje aerozagađenja u tom gradu. Zamena kotlova u toplanama u Kosjeriću i Valjevu privodi se kraju, a značajan projekat je i nova gasna kotlarnica u Smederevu, koja će toplotnom energijom snabdevati preko 15 hiljada kvadrata stambenog i poslovnog prostora. Projekte za zamenu individualnih ložišta realizovali smo u Užicu, Novom Pazaru, Nišu i drugim lokalnim samoupravama gde postoji problem prekomernog zagađenja. Zahvaljujući sredstvima Ministarstva, teritorija Srbije pošumljena je sa više od 150.000 novih sadnica. Očistili smo 500 divljih deponija u našoj zemlji. Sanirali smo i rekultivisali nesanitarnu deponiju u Prijepolju, a uskoro će biti završeni radovi i na deponiji u Čačku. Radimo na sanaciji deponija u Trsteniku i Bogatiću, a sredstva smo odvojili i za deponiju u Bečeju. Srbija nezaustavljivo ide napred u ovoj oblasti, zelena infrastruktura dobija primat i to su projekti na kojima ćemo još intenzivnije raditi. Naši napori i ciljevi, kao i ostvareni rezultati u mandatu ove Vlade prepoznati su i od strane Evropske unije, a rezultat toga je otvaranje klastera 4, u okviru kojeg je i Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promene.
* Koliko je značajna sanacija deponije Stanjevine, koja je bila ruglo Srbije?
– Ponosna sam što budućim generacijama ne ostavljamo smetlište na obali Lima, već zelenu oazu, čistije i lepše Prijepolje. Velika sredstva uložili smo u ekološke projekte u Prijepolju, Priboju i Novoj Varoši, na koje se decenijama čekalo. Pored sanacije i rekultivacije deponije Stanjevine, lokalnim samoupravama pomogli smo da očiste divlje deponije, ali i da postave lančanice na Limu, kako nam se više ne bi ponovila ekološka katastrofa na Potpećkom jezeru. Najznačajniji projekat je izgradnja transfer stanice u Novoj Varoši, na kojoj će se selektovati otpad iz četiri opštine, a potom odvoziti na regionalnu deponiju u Užicu, dok ne izgradimo moderni regionalni centar za upravljanje otpadom u Novoj Varoši. Puštanje u rad transfer stanice očekujemo već početkom sledeće godine, a tada ćemo zatvoriti i sanirati pribojsku deponiju.
* Šta je sve planirano da se uradi u narednoj godini?
– Pred nama je godina velikih ulaganja u kapitalne ekološke projekte, za šta su obezbeđena duplo veća sredstva u budžetu. U 2022. očekujemo još veće rezultate, jer ćemo započeti izgradnju kanalizacione mreže i prvih postrojenja za preradu otpadnih voda, koja planiramo u 26 lokalnih samouprava, ali i izgradnju osam modernih regionalnih i reciklažnih centara kojima će biti obuhvaćeno više od 50 gradova i opština. Regionalne centre za upravljanje otpadom u prvoj fazi gradićemo u Valjevu, Somboru, Novoj Varoši i Užicu, a u drugoj u Pirotu, Požarevcu, Sremskoj Mitrovici i Inđiji. Rekordan budžet Ministarstva samo potvrđuje da ova oblast ostaje među prioritetima Vlade Republike Srbije. Nastavićemo i sledeće godine sa zatvaranjem i sanacijom nesanitarnih gradskih deponija i uklanjanjem divljih smetlišta. Još više sredstva uložićemo u zamenu kotlarnica u javnim ustanovama i domaćinstvima. Sprovodićemo projekte i aktivnosti koje su ove godine dale rezultate – pošumljavanje, uklanjanje istorijskog otpada, podsticanje kupovine elektro i hibrid vozila, sufinansiranje zaštićenih područja… Trudićemo se da u svakoj lokalnoj samoupravi realizujemo zelene projekte, jer time podižemo standarde zaštite životne sredine i unapređujemo kvalitet života naših građana.
