Osvrćući se na Putinove izjave povodom kolapsa SSSR-a kao najveće geopolitičke katastrofe i tragedije ruskog naroda, istoričar Srđan Graovac nastoji da razjasni stavove ruskog lidera vezane za nekadašnju državu. U dokumentarnoj emisiji novijeg datuma, Putin je raspad SSSR-a okarakterisao kao raspad istorijske Rusije, čime je ukazao na to da ovo pitanje, koje je ostavilo dalekosežne posledice, i dalje opsijeda ruske političke elite.
Potreba da se šteta sanira i da se konsekvence neutrališu, osnova je na kojoj je obrazovana ideja „ruskog svijeta“. Kako bi se sagledao geostrateški značaj ove ideje u punom kapacitetu, neophodno je podsjetiti se situacije u Rusiji u predvečerje Prvog svjetskog rata – njenih ogromnih resursa i uzleta industrijske proizvodnje, izgleda i činjenice da je od tada do danas izgubila teritorije srazmjerne veličini Evropske unije.
Graovac je podsjetio na faktore koji su doveli do unutrašnjih tenzija, na prvom mjestu ukazavši na separatističke težnje izazvane multinacionalnošću građana, na neriješena svojinska pitanja na selu, što je često dovodilo do dužničkog ropstva, kao i na politički sistem oličen u snažnom centralizmu.
Prema procjenama stručnjaka koji su se bavili ovim pitanjem, Rusija je mogla postati prva svjetska ekonomska sila i za samo nekoliko decenija prestići SAD, Veliku Britaniju, Njemačku i Francusku.
Graovac ističe da je razlog Putinovog odnosa prema nekadašnjoj državi uslovljen mogućnošću da se budućnost sagleda iz perspektive u kojoj se nije desio radikalni zaokret izazvan revolucijom koja je „sasjekla evolutivni razvoj Rusije na svakom nivou“. Ideja „ruskog svijeta“ danas jeste da se anuliraju posledice i da se greške iz prošlosti isprave što je više moguće. U skladu s tim, Graovac ukazuje na značaj obnovljenog saveza između Rusije i Bjelorusije, na opasnost izazvanu sve prisutnijim turskim faktorom u Kazahstanu, ali i na pitanje Ukrajine čiji su odnosi sa Rusijom „dovedeni do usijanja“.
