Cijene divljaju, a Vlada se češlja: Građani sve više ugroženi, država ne čini ništa da im pomogne

U Crnoj Gori je nedavno obilježen Međunarodni dan socijalne pravde i jednakosti, pa smo tako imali hvalisanje ministara i premijera Zdravka Krivokapića koji su govorili kako je skoro dvosturko uvećana najniža cijena rada i kako su obezbjedili dječije dodatke i besplatne udžbenike, međutim ono na šta se državni funkcioneri nisu osvrnuli jesu cijene prehrambrenih proizvoda koje su nenormalno porasle u poslednjih godinu dana, pa onda cijene goriva, prevoza i svega ostalog što povlači jedno drugo.

Tako je UNICEF objavio podatke da najmanje trećina djece u Crnoj Gori živi u siromaštvu, a stopa siromaštva djece je za 10 procentnih poena viša od nacionalne stope siromaštva. Oni su takođe dodali da se boje da će ova stopa još da raste s obzirom na to koliko je roditelja i hranitelja te djece izgubilo posao u poslednjih godinu do dvije.

Dodaju i da istraživanja takođe pokazuju da siromaštvo u Crnoj Gori prati i visok stepen nejednakosti.

„Na primjer, prosječan prihod najbogatije petine građana Crne Gore 7,4 puta je veći od prihoda najsiromašnije petine (Eurostat, 2020). Ovaj odnos znatno je iznad prosjeka EU (5,1). Na uporedivo visoke brojke nailazi se u svega nekoliko istočnoevropskih zemalja, poput Bugarske, Litvanije i Srbije“, dodaju iz UNICEF-a.

Svaki četvrti radno sposobni stanovnik Crne Gore nema posao, a skoro svaki četvrti živi u nemaštini

Takođe iz Banke hrane su saopštili da po njihovim podacima svaki četvrti radno sposobni stanovnik Crne Gore nema posao, a skoro svaki četvrti živi u nemaštini.

Da se u Crnoj Gori i te kako vidi da siromaštvo uzima maha jeste otvaranje novih Narodnih kuhinja gotovo u svakom crnogorskom gradu i veliki broj korisnika iste. Samo u poslednjih godinu dana na Zavodu za zapošljavanje je bilo preko 55 hiljada nezaposlenih građana, a uzmimo za činjenicu da nijedna fabrika nije otvorena u proteklih godinu i po od kada je nova vlast stupila na svoje funkcije, a da ne pričamo o vlasti bivšeg režima koja je iscijedila Crnu Goru do zadnje kapi.

Čitaoci našeg portala poslali su slike osnovnih životnih namjernica iz pojedinih crnogorskih marketa, gdje su se žalili da su cijene skočile i da nemaju mogućnost da svojoj djeci obezbjede osnovno na dnevnom nivou, a da ne govorimo na mjesečnom.

Tako su cijene brašna skočile za skoro 0.50 centi, pa se sada kilogram brašna može kupiti po cijeni od 0.99 centi, dok je za vrijeme pandemije bilo i po cijeni od 0.40 centi. Napomenimo javnost da su cijene osnovnih životnih namjernica koje smo slikali bile prije desetak dana, a da se sada cijena brašna kreće i do 1.25 evra.

Takođe, po fotografijama koje smo dobili, cijene jaja su trenutno 1.40 evra, a šećera 0.79 centi, dok su za samo pola godine do godinu porase cijene za 0.40 odnosno 0.50 centi. Pa su cijene šećera tokom 2020. godine iznosile oko 0.30 centi, a jaja oko 1 evro.

Cijene hljeba su ograničene na 0.50 centi po kilogramu, ali se zato dobija manja gramaža u odnosu na pređašnje vrijeme, dok čitaoci portala BORBA dodaju da se hljeb prije 2-3 godine mogao kupiti i za 0.30 do 0.40 centi.

„Svako poskupljenje me pogađa. Ne mogu najosnovnije da kupim djeci, dnevno mi trebaju tri hljeba, jogurt i mlijeko. A za ostalo nemam. I ne znam kako da se živi“, rekao je jedan naš sagovornik.

Druga sagovornica nam je rekla da sa djecom živi kao podstanar i da kiriju plaća njen bivši muž.

„Daje koliko može jer nema ni za sebe. U više navrata nam je bila isključena struja, pa kad primim tih stotinu evra (socijalna pomoć i dječiji dodatak) prvo platim struju i račune. Šta ostane ide za hranu. Više puta nemamo sva tri obroka dnevno. Prije raspusta djeca dvadeset dana nijesu išla u školu jer nijesu imala obuće. Ne bježim od bilo kakvog posla, ali toga nema“, rekla je sagovornica ne želeći da otkrije svoj identitet zbog djece.

Čitavih 85% roditelja sa osnovnim školskim obrazovanjem se nalazi u zoni siromaštva što dovoljno govori  koliko je važno ulagati u obrazovanje djece, a naučno je dokazano da se između ostalog i obrazovanjem siromaštvo smanjuje.

Rješenje postoji, ali samo na papiru

Uz podršku UNICEF-a i u saradnji s Ministarstvom finansija i socijalnog staranja, Univerzitet u Mastrihtu koristio je podatke MONSTAT-a da bi izvršio simulaciju uticaja potencijalnih reformi javnih politika na siromaštvo djece u Crnoj Gori.

Te analize, kako navode, pokazuju da bi uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina u ovom trenutku rezultiralo smanjenjem nacionalnog siromaštva za 3,8 procentnih poena, a siromaštva djece za 6,7 ​​procentnih poena.

Mnogo je modela koji bi pomogli da se siromaštvo stanovništva smanji ali je očigledno da socijalna pravda kod nas stanuje samo na papiru.