Piše: Igor Damjanović
Juče je objelodanjeno da je grupa turskih biznismena započela formalni proces formiranja aviokompanije «Sabah». Sjedište novog turskog avioprevoznika biće u turističkom centru Antaliji, a posebno je interesatno odakle njen menadžment planira da nabavi svoju flotu i regrutuje pilote i kabinsko osoblje.
Na zatvaranje neba zapadnih i zemalja satelita za ruske aviokompanije iz Moskve je odgovoreno je prekidom finansiranja svih obaveza po osnovu liznig obaveza za avione. Samo preko lizing kuća iz Republike Irske nabavljeno je preko 200 letjelica, koji su danas u posjedu ruskih aviokompanija. Ukupno više od 500 aviona tipa Boing i Erbas danas lete pod ruskom zastavom. Zbog rizika da lizing kuće pokrenu proceduru zaplene aviona većina ruskih aviokompanija prestale su da lete čak i u zemlje koje protiv Rusije nisu uveli sankcije, poput Turske i Srbije. Pošto su na ruskim aerodromima prizemljene stotine aviona čije je vlasništvo nesporno i nije opterećeno lizingom, koji mogu biti bez problema da budu iznajmljeni, Turci planiraju da ih zajedno sa pilotima i posadom uzmu pod zakup i usmjere ka svojim turističim centrima.
Formiranjem posebne aviokompanije za Ruse Turska planira ne samo da održe raniji priliv turista iz teritorijalno najveće zemlje na svijetu, već i da ga uvećaju. Uprkos krizi i neizvjesnosti koju je izazvao rat, milioni ruskih građana željeli bi da svoj odmor provedu na toplom moru, daleko od sumorne svakodnevnice. Na ruku ovim tendencijama ide i neočekivano brz oporavak nacionalne valute rublje, koja danas prema evru i dolaru ima bolji odnos nego što je imala prije početka ratnih dejstava. Udio turizma u BDP-u Turske iznosi 3,8%.
Za to vrijeme, u državi Montenegro, za čiju je ekonomiju turizam bitniji 7,5 puta nego u Turskoj, obuhvata čak 25% BDP-a, najviše u Evropi, u kojoj nova aviokomapnija Tu Montenegro posluje vjerovali ili ne gore od starog Montenegro Erlajzna, Aleksa Bečić, bivši predsjednik parlamenta, lider jedne od najjačih partija u državi i magistar ekonomskih nauka, dao je sledeću izjavu o tome da se «sankcije Rusiji podrazumijevaju» i dodao: «Naravno može se igrati sa emocijama građana i politički profitirati, ali vođenje države i obavljanje najvažnijih državnih funkcija nalaže odlučivanje bez kalkulacija i donošenje teških odluka.»
Lider Demokrata, Aleksa Bečić
Ako uzmemo podatke Nacionalne turističke organizacije Crne Gore i pomnožimo procjenu prosječne potrošnje ruskog turiste tokom ljetovanja u Crnoj Gori sa ukupnim brojem turista (832,11 evra H 393.000) dolazimo do cifre od 327 miliona evra, koliko su ruski turisti ostavljali našoj ekonomiji. To što je 327 miliona evra i glavnu privrednu granu u zemlji, koja daje 25% BDP-a, nazvao «igranjem sa emocijama» Aleksa Bečić je najbolje pokazao koliko se razumije u ekonomiju, nauku u kojoj je odbranio magistarsku tezu, ali i realan život.
Da je za ovu izjavu konsultovao svoje partijske drugove, gradonačelnike primorskih opština, Bečiću bi vjerovatno objasnili šta turisti iz Ruske Federacije znače za egzistenciju njihovih građana, koji u velikom broju glasaju upravo za njegovu Demokratsku Crnu Goru.
Turska je 14. aprila 1987. godine počela pristupne pregovore sa EU. Predsjednika Redžepa Erdogana članstvo u EU odavno je prestalo da zanima i za to vrijeme Turska je od velike kolonije SAD, postala regionalna politička, vojna i ekonomska sila, kojoj je za rukom pošlo da udvostruči svoj BDP. Koliko je Turska ozbiljna država pokazuje i to što na svaki način pokušava da sačuva prihode iz za svoju ekonomiju ne toliko bitnog turizma. Nikakve sankcije Rusiji nisu uvele ni Gruzija i Moldavije, države čije su vlade apsolutno prozapadne političke profilacije, ali za razliku od naših montenegrinskih političkih analfabeta, znaju što je egzistencijalni interes građana koji su ih izabrali. Irakli Garibašvili i Maja Sandu egzistencijalnom interesu građana Moldavije i Gruzije podredili su svoje lične antiruske emocije.
Kao i u većini drugih primjera, svijest građana Crne Gore pokazala je daleko ispred podaništva naših političih elita. U anketi javnog servisa RTCG, uz nevjerovatan odziv od 152 369 građana Crne Gore, njih preko 115.000, odnosno 76% izjasnilo se da je protiv sankcija Ruskoj Federaciji.
(IN4S)
