Danas se navršavaju 22 od početka bitke na Paštriku, koja je zajedno sa borbom na Košarama, primjer vojničke snage, vještine, hrabrosti i pobjede, ali i stradanja mladih vojnika za otadžbinu navršava se danas.
Borbe na Paštriku i Košarama zaustavile su NATO pohod na SRJ, ali i prodor albanskih snaga, a za taj veliki uspjeh, zaslužni su obični vojnici, borci i starješine taktičkih jedinica.
U operaciji „Strela“ na Paštriku, 26 pripadnika 549. motorizovane brigade je poginulo, dok ih je 126 ranjeno.
Dok je bio ministar odbrane, 2019. godine, Aleksandar Vulin je kazao, da bez pobjeda na Košarama i Paštriku kumanovski Vojno-tehnički sporazum o prekidu neprijateljstava ne bi postojao.
Prema njegovim riječima, da nije bilo tih pobjeda imali bismo bezuslovnu kapitulaciju, ne bismo imali Rezolucija 1244, a samim tim ne bi bilo ni pregovora, ni nade da Srbija može da se bori za KiM i srpski narod.
„Najveći dio Srbije nije čuo ni za planinu Paštrik, a kamoli za epopeju koja se tu odvijala. To je bila briljantna operacija, kojom su neprijatelju nanijeti strašni gubici, a koja se vodila do poslednjeg dana NATO agresije“, naveo je tada Vulin.
Prema njegovim riječima, bitka na Paštirku nije bila usputna operacija već magistralni pravac NATO agresije i želja da se kopnenom intervencijom uđe na prostor KiM, a onda i dalje.
Bitka na Paštriku, drugi je dio kopnene ofanzive koju su iz pravca Albanije ka Kosovu i Metohiji pokušali da izvedu pripadnici OVK u saradnji sa NATO snagama i regularnim jedinicama vojske Albanije.
