Španija i Kipar nepremostiv bedem tzv. Kosova: Madrid i Nikozija ne podliježu pritiscima EU po pitanju statusa KiM

2

U zvaničnim krugovima čak i najžešćih zagovornika nezavisnosti Kosova, poput Berlina, sve više uviđaju da je priznavanje južne srpske pokrajine kao nezavisne države od strane pet članica EU zasada nemoguća misija.

Čak i da nekako „nagovore“ Grčku, Slovačku i Rumuniju da „povuku nogu“ i naprave zaokret u politici prema KiM, Španija i Kipar u ovom trenutku ostaju nepremostiv bedem.

To je indirektno priznao i njemački ambasador u Prištini Jorn Rode, koji je rekao da „ne postoji garancija da će na kraju dijaloga pet zemalja EU koje ne priznaju nezavisnost Kosova promijeniti svoj stav“. On nije krio da se na EU petorku vrši pritisak, ali i dodao da se „ne mogu donositi odluke umjesto drugih zemalja“.

Rode tvrdi da je u misiji lobiranja da se izdejstvuje priznavanje evropske kvinte angažovan i specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak, iako je to što je baš njemu dodijeljen ovakav zadatak sporno po nekoliko osnova. Prije svega, zato što je Brisel pokrovitelj „statusno neutralnih pregovora“, što je Lajčak kao izaslanik za dijalog direktno narušio ako se uključio u lobiranje za zaokruživanje nezavisnosti Kosova. Ništa manje nije važno i to što u EU ne postoji konsenzus oko pitanja nezavisnosti Kosova, koje priznaju 22 od 27 država, a Slovak bi trebalo da zastupa interese svih.

LOPTA KURTIJU

Državni sekretar u Ministarstvu odbrane Srbije Nemanja Starović poručio je juče da bi Beograd, po pitanju evropskog predloga, sada trebalo da postupa mudro i prebaci loptu u dvorište Prištine, tako što neće reći „ne“, već će ostati za pregovaračkim stolom.

– Naravno, ne da treba prihvatiti ono što je nepovoljno za Srbiju, već da iskoristimo činjenicu da je sazrela svijest na Zapadu da je važno sprovesti ono što je dogovoreno, a to je ZSO.

Lajčak je, pak, zvanično izjavio da sa državama EU koje nisu priznale Kosovo razgovara kako bi prihvatile evropski plan o normalizaciji odnosa, zasnovan na Šolc-Makronovom predlogu. U njemu se, bar prema nezvaničnim informacijama koje su dospjele u javnost, ne pominje eksplicitno priznavanje Kosova od strane Srbije, ali se zahtijeva da ne sprječavamo njegov prijem u međunarodne organizacije, uključujući i UN.

Pomenuta Lajčakova izjava u koliziji je s tvrdnjama evropskog šefa diplomatije Đozepa Borelja, koji je 12. decembra prošle godine izjavio da je francusko-njemački plan sada „evropski plan za Kosovo“, jer je svih 27 članica stalo iza njega.

Međutim, da „pakovanje“ kompletne podrške EU za nezavisnost Kosova nije gotova stvar, bilo je jasno samo nekoliko dana nakon Boreljove izjave, kada je Ministarstvo spoljnih poslova Španije jasno reklo da ne može da glasa za aplikaciju tzv. Kosova za članstvo u EU jer ga – ne priznaje. Na dosadašnjem političkom kursu kada je reč o KiM čvrsto ostaje i Kipar, koji i sam ima teritorijalnih sporova sa Turskom.

Ove zemlje, ali i Rumunija, Slovačka, Grčka bi se, ukoliko promijene stav o Kosovu, i same našle u problemu sa svojim teritorijalnim integritetom. Španija se bori sa katalonskim, ali i baskijskim separatizmom, Rumune tišti Zemlja Sekelja, u Transilvaniji, a i Slovačka se susretala sa zahtjevima za autonomiju mađarskog stanovništva.

GORI: ZSO KLjUČ ZA NORMALIZACIJU

Ambasador Italije u Beogradu Luka Gori izjavio je da je jedan od ključnih elemenata normalizacije odnosa Beograda i Prištine implementacija sporazuma o ZSO i da je važno da to bude urađeno u najkraćem mogućem roku. On je za Tanjug rekao da je u tom smislu na stolu evropski predlog za normalizaciju odnosa dvije strane.

– Veoma cijenimo pristup predsjednika Aleksandra Vučića. Narednih dana odvijaće se debata u Srbiji u vezi sa budućnošću Kosova. Važno je da svi zajedno radimo, konstruktivno, kako bi se stabilizovali odnosi Srbije i tzv. Kosova.

Prst se najčešće upire u Grčku, kao najslabiju kariku koja bi prva mogla da promijeni stav o Kosovu, zbog ekonomske zavisnosti od EU i bezbjednosnih trzavica sa Turskom. Međutim, zvaničnici iz Atine uporno ponavljaju da ostaju na istom kursu i da neće priznati Kosovo, a to je poslednja učinila ambasadorka Grčke u Beogradu Marija Lavadi, rekavši u sredu da „ne mijenjaju poziciju o KiM“.

Kurti, koji čini sve da ne sprovede Briselski sporazum, postavio je nemogući uslov kako bi prihvatio evropski plan i prateći zahtev da formira ZSO – a to je da Kosovo priznaju pomenutih pet zemalja EU.

Nekadašnji šef diplomatije Vladislav Jovanović kaže, za „Novosti“, da se na Srbiju vrši ogroman pritisak da se usaglasi sa evropskim planom, jer zapadni centri moći računaju da bi time bila olabavljena pozicija petorke EU koja ne priznaje Kosovo:

– Njima bi tada bilo objašnjeno da je Kosovo „poseban slučaj“ koji čak i Srbija uvažava i da se on ne može ponoviti na teritoriji ovih zemalja. Španija je zasada najtvrđi orah, a Grčka jeste slaba karika, ali ne smije da ponudi alibi Turskoj za ono što je uradila Kipru time što će priznati Kosovo. S druge strane, mora da sluša i SAD zbog sukoba koji ima sa Ankarom.

Slobodan Zečević, iz Instituta za evropske studije, kaže nam da, ako je tačno da Lajčak lobira da pet zemalja prizna Kosovo, onda su institucije EU izašle iz pregovaračkog okvira koji je statusno neutralan:

– Međutim, mnoge stvari su iz korena promijenjene od intervencije Rusije u Ukrajini, to je uticalo i deformisalo mnoge naredne događaje i poteze. Institucije EU sada zastupaju stavove Francuske i Njemačke i lobiraju da se prihvati njihov plan. Svih pet zemalja EU imaju duboke motive zašto nisu priznale KiM i grčevito se bore da se odupru pritiscima, ne samo zato što imaju prijateljski stav prema Srbiji nego i svoje unutrašnje potrebe za tim.

 

 

(novosti online)

2 Comments
  1. qyu komentariše

    Veleizdaja je ne vračanje svega u okrilje Un i pozivanje na rezoluciju 1244.EU je neprijatelj Srbije bila i biće a ne neutralni posrednik.

  2. Vanja komentariše

    A šta ako „nagovore“ Vučića da to uradi, ako Srbija prizna Kosmet kakvo opravdanje onda imaju Španija, Nikozija ….

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.